Punjenje spremnika automobila nikada nije koštalo više u Europskoj uniji, a vozači sa strepnjom iščekuju svaku promjenu cijena goriva.
Cijena benzina Euro-super 95 dosegnula je 14. rujna prosjek od 2,063 eura po litri u EU, što je najviša cijena koju je Europska komisija zabilježila od početka praćenja podataka 2005. godine.
Kriza je počela krajem veljače, kada je izbio rat s Iranom, što je poremetilo tokove energenata kroz Hormuški tjesnac. Cijena sirove nafte Brent prije rata iznosila je oko 72 dolara po barelu, a u ponedjeljak se za isporuku idućeg mjeseca trgovala po cijeni višoj od stotinu.
Dodatni pritisak stvarale su i rafinerije. Njihove marže predstavljaju razliku između cijene koju rafinerije plaćaju za sirovu naftu i prihoda koji ostvaruju prodajom benzina i dizela. Stručnjaci Europske središnje banke procjenjuju da su u trećem tjednu rujna te marže cijeni svake litre benzina u europodručju dodale 17 centi, a dizela čak 41 cent.
Ipak, gotovo polovica novca koji vozači izdvoje na benzinskim postajama odlazi državama kroz različite oblike poreza.
Gorivo se oporezuje u dvije glavne faze. Prvo se obračunava trošarina, odnosno fiksni iznos po litri koji se ne povećava automatski s rastom cijene nafte. Zatim se obračunava PDV, i to na cijenu goriva nakon što su joj već dodane trošarine i ostali nameti. Vozači tako plaćaju PDV i na iznos trošarine – svojevrsni porez na porez.
U prosjeku su porezi u Europskoj uniji iznosili 0,976 eura po litri, odnosno činili su 47,3 posto maloprodajne cijene goriva. U sedam država članica porezno opterećenje premašilo je jedan euro po litri.
Najveće porezno opterećenje po litri goriva, od čak 1,27 eura, ima Nizozemska. Trošarina na benzin tamo iznosi 844,69 eura na 1000 litara, što je najviša stopa u EU. Namet koji financira nacionalne zalihe nafte dodaje 0,8 centi, a PDV od 21 posto još 0,422 eura.

Svaka litra benzina prodanog u Nizozemskoj prošli je tjedan imala porez od 1,270 eura, što je 52 posto cijene na benzinskoj pumpi od 2,434 eura.
Slijedi Danska koja ima najskuplji benzin u EU, s cijenom od 2,564 eura po litri. Carine na gorivo iznose ukupno 5,36 kruna po litri prije PDV-a, što je oko 0,717 eura. Sastoje se od poreza na energiju, poreza na CO2 i poreza na dušikove okside.
PDV od 25 posto primjenjuje se na visoku cijenu prije oporezivanja od 1,334 eura i dodaje 0,513 eura po litri, što je najveći iznos PDV-a u EU.
Finski porez na gorivo od 0,722 eura po litri sastoji se od tri dijela: poreza na energetski sadržaj goriva, na CO2 i male naknade za sigurnost opskrbe. U siječnju je Helsinki snizio vrijednost ugljika koja se koristi za izračun poreza na CO2 sa 62 eura na 56,8 eura po toni.
PDV je ono po čemu se Finska ističe. Njena stopa od 25,5 posto druga je najviša u EU nakon mađarskih 27, a dodaje 0,471 eura po litri. Prema najnovijim podacima Komisije, finski porezi zajedno su iznosili 1,193 eura po litri.
Preostale zemlje u kojima su porezi premašili jedan euro su Njemačka (1,179), Grčka (1,133), Francuska (1,052) i Italija (1,049).
Pročitajte još:
U Hrvatskoj su cijene goriva posljednjih su tjedana ponovno u porastu, a od 22. rujna litra benzina stoji najviše 1,74 eura, dok je dizel dosegnuo 1,91.
Vlada je zbog rasta cijena dodatno intervenirala i snizila trošarine na dizel, a bez te intervencije benzin bi stajao 1,95, a dizel 2,26 eura po litri.














4 Odgovora
Znači..Nizozemska je vodeća
Visoki porezi u Nizozemskoj i Danskoj podižu cijenu goriva iznad jedne eura po litri i pokazuju da većinu troška vozača odlazi državama, a ne rafinerijama.
Smanjenjem trošarina na dizel, vlada je spriječila da cijena benzina premaši 2,00 eura po litri, što jasno pokazuje koliko državna intervencija izravno ublažava teret potrošača.
Visoki PDV od 25 % u Danskoj podiže trošak goriva za više od pola litre po litri i pokazuje da porez na potrošnju, a ne samo trošarina, drastično opterećuje vozače.