Industrijska proizvodnja u ožujku 2024. pala na godišnjoj razini i u EU i u eurozoni

U ožujku 2024. industrijska proizvodnja u Europskoj uniji (EU) i eurozoni pala je za jedan posto na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj razini porasla za 0,6 posto u eurozoni i za 0,2 posto u EU, prema podacima koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije.

U veljači je industrijska proizvodnja porasla je za jedan posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU.

Na mjesečnoj razini, industrijska proizvodnja u eurozoni najviše je pala kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju i to za 2,7 posto. Slijede trajni proizvodi za široku potrošnju s padom od 1,1 posto, energija s 0,9 posto i intermedijarni proizvodi s padom industrijske proizvodnje od 0,5 posto. Jedino je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za jedan posto.

I u EU je industrijska proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju pala za isti postotak kao i u eurozoni, ali i intermedijarni proizvodi. Proizvodnja trajnih proizvoda je pala za jedan posto, a energije za 0,2 posto, dok je i u EU proizvodnja kapitalnih dobara porasla na mjesečnoj razini, za 0,7 posto

Među zemljama članicama EU-a, najviše je u ožujku 2024. na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 12,8 posto. Na drugom mjestu je Belgija s rastom od 6,8 posto, a na trećem Luxembourg s 4,5 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja porasla za 1,5 posto. S druge strane, u Sloveniji je zabilježen najsnažniji pad industrijske proizvodnje u ožujku u usporedbi s veljačom, za 5,9 posto. Slijede Poljska i Danska s padom od 5,1 odnosno 4,3 posto.

Na godišnjoj razini, najviše je pala proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 8,3 posto u eurozoni i za 7,5 posto u EU. Pad je zabilježen i u sektoru netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za sedam posto u eurozoni i za 5,1 posto u EU. Proizvodnja u energetskom sektoru pala je pak za 3,5 posto u eurozoni i za 2,6 posto u EU, dok je kod intermedijarnih proizvoda pala za 2,3 posto u eurozoni i za 2,2 posto u EU.

Rast industrijske proizvodnje zabilježen je jedino u industriji kapitalnih dobara, za 1,8 posto u eurozoni i za 1,5 posto u EU, pokazali su podaci koje je objavio Eurostat.

Finska je na godišnjoj razini imala najsnažniji pad proizvodnje, za 7,7 posto, nakon nje su Bugarska i Austrija s padom od 7,6 odnosno sedam posto. U Hrvatskoj je zabilježen pad od pet posto.

Najveći rast proizvodnje u ožujku ove godine zabilježen je u Irskoj gdje je proizvodnja bila veća za 37 posto u odnosu na ožujak 2023. Slijede Cipar i Rumunjska gdje je porasla za 8,5 odnosno 3,5 posto.