INA u prvom kvartalu prijavila gubitak od 14,5 milijuna eura

INA je prvo tromjesečje 2026. godine završila s gubitkom od 14,5 milijuna eura, nakon što je u istom razdoblju prošle godine ostvarila dobit od 26,4 milijuna eura. Nekonsolidirani nerevidirani izvještaj pokazuje i pad neto prihoda od prodaje za 4 posto, na 832 milijuna eura, dok je EBITDA smanjena za 22 posto, na 57,2 milijuna eura.

Istodobno su kapitalna ulaganja snažno porasla, za 138 posto, na 75,9 milijuna eura, uglavnom zbog projekta nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka i ulaganja u razradu polja u hrvatskom podmorju.

Kompanija u izvještaju navodi da je početak godine obilježilo manje povoljno cjenovno okruženje kod prirodnog plina, a zatim i globalna nestabilnost potaknuta geopolitičkim događajima na Bliskom istoku, što je u ožujku dovelo do naglog rasta cijena nafte i plina. U takvim okolnostima rezultat Ine bio je slabiji nego lani, iako su pojedini operativni pokazatelji ostali stabilni.

Najveći pritisak došao je iz djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina. EBITDA tog segmenta pala je za osam posto, s 80 milijuna eura u prvom kvartalu 2025. na 73,5 milijuna eura ove godine. Dobit iz osnovne djelatnosti u tom segmentu smanjena je još izraženije, za 45 posto, na 35,2 milijuna eura. INA objašnjava da je segment bio slabiji zbog niže cijene prirodnog plina u siječnju i veljači, iako je proizvodnja porasla za dva posto zahvaljujući remontima u Hrvatskoj i Egiptu te doprinosu bušotine Ika A infill u podmorju i novih bušotina u Egiptu.

Rafinerije i marketing, uključujući usluge kupcima i maloprodaju, pokazali su otporniji rezultat. EBITDA tog segmenta porasla je sa 3,2 milijuna eura na 8,2 milijuna eura, unatoč tržišnoj volatilnosti i ponovnom uvođenju vladine uredbe o najvišim maloprodajnim cijenama naftnih derivata početkom ožujka. U Rafineriji nafte Rijeka u prvom je kvartalu provedena planirana zamjena katalizatora, dok su prodane količine u maloprodaji porasle za 5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Ukupno gledano, INA je u prvom kvartalu iz poslovne djelatnosti zabilježila gubitak od 10,7 milijuna eura, nakon dobiti od 30,1 milijun eura godinu ranije. Financijski rezultat također se pogoršao: neto rezultat iz financijskih aktivnosti bio je negativan i iznosio je 6,8 milijuna eura, dok je u prvom tromjesečju 2025. bio pozitivan za 2,3 milijuna eura.

Na rashodovnoj strani posebno se ističe rast nabavne vrijednosti prodane robe, koja je skočila za 86 posto, na 326,3 milijuna eura, što INA povezuje s planiranom zamjenom katalizatora u rafineriji u veljači i ožujku. Amortizacija i umanjenje vrijednosti porasli su za 59 posto, na 67,9 milijuna eura, zbog aktivacije imovine, dok su ostali materijalni troškovi više nego udvostručeni, na 153,8 milijuna eura, kao posljedica kretanja cijene nafte.

Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, INA je od 2022. do 2024. bilježila pad ukupnih prihoda, s 4,65 milijardi eura u 2022. na 3,82 milijarde eura u 2024., dok su ukupni rashodi u istom razdoblju ostali na visokoj razini. Dobit je pritom smanjena s 243,8 milijuna eura na 156 milijuna eura, što upućuje na slabljenje profitabilnosti unatoč stabilnom kapitalu.

Broj zaposlenih blago je pao, s 3.080 na 2.931, dok je prosječna bruto plaća porasla u 2023., a zatim ostala gotovo nepromijenjena u 2024., na oko 2.956 eura.

Unatoč gubitku, novčani tok iz poslovnih aktivnosti bio je pozitivan. INA je u prvom tromjesečju ostvarila 65,8 milijuna eura neto priljeva iz poslovnih aktivnosti, za razliku od negativnog novčanog toka od 69,7 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine. Operativni novčani tok prije promjena obrtnog kapitala iznosio je 137,8 milijuna eura, što je za 69 posto više nego godinu ranije.

Bilanca pokazuje da je ukupna imovina Ine na kraju ožujka iznosila 3,87 milijardi eura, što je 11 posto više nego na kraju 2025. godine. Ukupne obveze porasle su 21 posto, na 2,22 milijarde eura, dok je kapital blago smanjen, na 1,66 milijardi eura. Neto dug iznosio je 599,1 milijun eura, što je 1 posto manje nego na kraju prošle godine, a omjer duga i kapitala ostao je gotovo nepromijenjen, na 26,6 posto.

Investicijski ciklus ostaje jedna od ključnih tema izvještaja. Kapitalna ulaganja povećana su s 31,9 milijuna eura u prvom kvartalu 2025. na 75,9 milijuna eura ove godine. INA navodi da su ulaganja uglavnom povezana s nadogradnjom Rafinerije nafte Rijeka i razradom polja u hrvatskom podmorju. Na projektu riječke rafinerije postignuta je mehanička gotovost sustava, što je važan korak u jednom od najznačajnijih industrijskih projekata kompanije.

Kompanija je u izvještajnom razdoblju potpisala i ugovor s tvrtkom Vermilion Zagreb Exploration o stjecanju dodatnog 60-postotnog udjela na istraživačkom području SAVA-07. Nakon ishođenja odobrenja Vlade, INA bi time povećala svoj udio u tom području na 100 posto.

Prvo tromjesečje tako za Inu donosi dvojaku sliku: operativno i tržišno zahtjevan početak godine koji je kompaniju odveo u gubitak, ali i nastavak snažnog investicijskog ciklusa te stabilan neto dug. Glavno pitanje za nastavak godine bit će može li oporavak cijena energenata i stabilniji rad rafinerijskog sustava nadoknaditi slabiji start i pretvoriti velika ulaganja u jači rezultat.