Imaju li banke srednje veličine šansu između tradicionalnih bankarskih divova i digitalnih trendova?

Unatoč europskim trendovima i izjavama predsjednice Europske središnje banke, Christine Lagarde, koja je potkraj prošle godine podržala potrebu velikih banaka u Europi, prilike za ovakve srednje banke na tržištu EU i dalje ima, ocijenili su sudionici drugog dana konferencije Money Motion 2025., koja je u Zagrebu okupila više od 2.500 sudionika na 100 sesija a čiji su medijski partner i Financije.hr.

U fokusu konferencije bile si u diskusije spremnosti srednjih banaka na tržištu Europske unije te o njihovoj spremnosti da odgovore na digitalne trendove.

Član uprave ASA Banke BiH, Hasan Hasić, treće banke po veličini u BiH i najveće domaće banke u ovoj zemlji, sudjelujući na panelu „Uhvaćeni u unakrsnoj vatri: banke srednje veličine između tradicionalnih divova i digitalnih disruptora“, rekao je da je opredjeljenje ove banke – klijent, koji mora ostati u fokusu. Svjesno su odabrali da budu bliži klijentima i fokusirani na njihove potrebe. Za Financije.hr ističe i da to vidi kao priliku za dalji razvoj na tržištu.

„Mi smo banka koja personalni odnos s klijentom stavlja u fokus. No, i dalje pratimo sve prilike na tržištu i spremni smo i za daljnji rast. ASA Banka je u svoj sustav inkorporirala bivšu Sber banku u prosincu 2022. godine i tako smo postali treća banka na tržištu. Godinu dana prije toga smo akvizirali i Vakufsku banku, te nastojimo uvijek koristiti priliku da rastemo. Ali trudimo se zadržati procese donošenja odluka na razini male banke – jednostavnije, brže i klijentu bliže. Cijenim da je to ključ za nas“, rekao je Hasić.

Isto mišljenje dijeli i Aleksandar Bogdanović, direktor digitalne Yettel banke Srbija, koja je dio velikog investicionog fonda, jednog od većih u Srednjoj i Istočnoj Europi. Ova banka posluje i u nekim drugim državama EU, kao što je Češka, gdje je ova banka izabrana kao najbolja i najbrže rastuća.

„Mi svoju priliku vidimo kroz organski rast koristeći činjenicu da su velike banke su fokusirane na ukrupnjavanja. Mi kao grupa imali smo u nekom momentu 100 milijuna korisnika ali mi svjesno izbjegavamo ukrupnjavanja. Ja vjerujem da se banke ukrupnjavanju u Europi jer bolje ne znaju i misle da će veličinom nekog zaplašiti. Neće. Čak naprotiv. Svaka vijest o nastanku neke nove banke, nekom ukrupnjavanju, nama je prilika, jer tako velike banke neće uspjeti da se transformiraju prema klijentima i budu usmjerene na njih. Također će izgubiti i bitku s američkim bankama jer europske ni izbliza ne investiraju kao američke. Zato mislimo da je to naša prednost“, kaže Bogdanović za Financije.hr.

Ukrupnjavanje banaka nije problem ni za ASA Banku jer samo tržište BiH i Balkana je generalno malo tržište te svakako ne i previše interesantno velikim bankama, kaže član Uprave ASA Banke.

„Balkan je trusno tlo i svi smo mi malo tržište. Bosna i Hercegovina ima oko tri milijuna stanovnika prema podacima popisa ali nekim drugim pokazateljima, vjerojatnija brojka je oko 2,6 milijuna. To je zaista malo tržište. Koliko je europskim bankama interesantno naše tržište dodatno je pitanje. Mi na konkurenciju ne gledamo kao na opasnost nego kao na priliku da sebe unaprijedimo. Ono što je sigurno jeste da u BiH se dešavaju ukrupnjavanja jer trenutačno postoji 21 banka u BiH na 2,6 milijuna stanovnika i to jeste veliki broj te je za očekivati da se taj broj smanji, i da se banke ukrupne ali svakako u manjem stupnju“, kaže Hasan Hasić, član Uprave ASA Banke.

No bez obzira na veličinu banke, ulaganja u digitalno su dio nove stvarnosti. Iako je Yettel banka digitalna, i dalje je fokus prema potrebama klijenta a ulaganja u ove sustave su trajna.

„Mi smo u zadnjem ciklusu uložili 33 milijuna eura za procese digitalizacije, što je za jednu malu banku dosta. Ali to je temelj i bez toga nema strategije razvoja za nas. Mi stalno kreiramo nove usluge na digitalnoj razini ali i ulažemo u sigurnost i infrastrukturu. To što smo mi digitalna banka ipak ne znači da ćemo praviti neke ekskluzivne digitalne pakete, nego hoćemo graditi banku koja će servisirati kvalitetno osnovne potrebe na digitalan način – korak po korak, od digitalnog plaćanja računa do account -to-account plaćanja. Želimo biti funkcionalni“, kaže Aleksandar Bogdanović, direktor digitalne Yettel banke Srbija.

Pristup ASA banke je sličan – u digitalne sustave su značajno uložili, prošle godine posebno u infrastrukturu, data centre, mreže bankomata.

„Mobilnost i digitalnost nam je važna jer je klijenti traže u određenoj mjeri. No mi ne želimo biti, po opredijeljenu, digitalna banka, nego više oni koji pratimo trendove. Želimo zadržati zdrav miks personalnog pristupa klijentu s benefitima koji donosi digitalno. Mi pratimo sve trendove i pratimo sve ono što tržište diktira ali smo više oni koji prate, nismo oni koji prvi želimo imati sve“, kaže Hasan Hasić, član Uprave ASA banke.

Značaju AI u bankarstvu

Sigurnost podataka u bankarstvu jedan je od izazova s kojim se banke danas suočavaju te je jedan od panela bio fokusiran i na ovu problematiku. Umjetna inteligencija će u budućnosti biti i u bankarstvu primat, rekao je za Financije.hr Alex Lopez, voditelj rasta u RZLT-u, tvrtki za marketing i razvoj, koju čini raznolik tim od oko 35 inovatora iz deset zemalja.

„AI će biti budućnost i u bankarstvu. Interesantno je što u Hrvatskoj imamo bankare koji su, s jedne strane, veoma ushićeni oko novih tehnologija i umjetne inteligencije dok su drugi potpuno protiv tih novih tehnologija. U Velikoj Britaniji, gdje sam ranije živio, većina tvrtki tako i banaka žuri da primjeni nove tehnologije i oni ih vide kao priliku za rast. U drugim dijelovima EU to je vrlo različito. Hrvatska je negdje na sredini ovog dijapazona“, ocjenjuje Lopez za Financije.hr.

Ipak naglašava kako na Balkanu gotovina još uvijek ima primat za razliku od Velike Britanije gdje, primjerice, niti kartu za javni prijevoz ne možete kupiti gotovim novcem.