Hrvatski građani si najlakše u EU priušte aktivnosti u slobodno vrijeme, no ne i meso

U prošloj godini 12,1 posto ljudi u Europskoj uniji (EU) nije si moglo priuštiti da se redovito posvete različitim aktivnostima u slobodno vrijeme, a ta brojka izrazito varira između pojedinih zemalja članica. Tako je raspon od tek 3,9 posto takvih osoba u Hrvatskoj do 27,3 posto u Grčkoj.

Na razini EU-a u 2025. 8,5 posto građana nije si moglo priuštiti jesti obrok s mesom, piletinu ili ribu, odnosno adekvatnu vegetarijansku zamjenu, svaki drugi dan. Tu je pak brojka varirala između 1,2 posto na Cipru i 18,1 posto u Rumunjskoj. U Hrvatskoj je to 4,7 posto.

Treća kategorija kojom se mjeri blagostanje europskih državljana je pristup internetu. Ukupno u EU dva posto ljudi nije si moglo priuštiti internetsku vezu za osobnu uporabu kod kuće.

Tu su pak stope bile između 0,1 posto u Finskoj i 6,2 u Rumunjskoj. Hrvatska ima brojku od 0,9 posto.

Zanimljivo je promotriti i kako se situacija u pojedinim zemljama kretala u zadnjih nekoliko godina.

Kad je riječ o aktivnostima u slobodno vrijeme, u Hrvatskoj je u 2025. godini povećan broj ljudi koji si nisu mogli priuštiti da na taj način ispune vrijeme izvan posla.

Naime, u 2022. je iznosio 2,6 posto, u 2023. 2,7 posto, u 2024. 2,4 posto i onda je skočio na spomenutih 3,9 posto.

Ipak, kako uvodno rekosmo, Hrvatska je najbolja u tom smislu među članicama EU-a. U Njemačkoj, primjerice, 11,7 posto osoba si nije moglo platiti aktivnosti u slobodno vrijeme, a u Francuskoj 13,9 posto.

Slovenija je isto dosta lošija od Hrvatske jer 9,2 posto ljudi ili gotovo svaki deseti stanovnik nije imao mogućnosti priuštiti si aktivnosti u slobodno vrijeme.

Naravno, u igru ulazi i faktor prioriteta jer zasigurno ima slučajeva da pojedinci daju prednost određenoj vrsti troška iz kućnog proračuna na štetu nečega čega su se ipak spremni odreći.

U slučaju prehrane, odnosno obroka s mesom ili ribom, 11 zemalja EU-a stoji bolje od Hrvatske. Iza Cipra slijedi Irska s 1,7 posto te Portugal s 1,9 posto. Slovenija je sa 4,4 posto blago bolja od Hrvatske.

U Njemačkoj i Francuskoj broj osoba koje si ne mogu priuštiti meso ili ribu svaki drugi dan nadilazi europski prosjek. U Njemačkoj je 11,1 posto, a u Francuskoj 11,2 posto.

Italija i Španjolska su bolje s brojkama od 9,3 posto, odnosno 5,3 posto. No, od velikih europskih gospodarstava jedino je Španjolska bolja od EU prosjeka.

Slovenija je od Hrvatske nešto bolja i u segmentu priuštivosti kućnog interneta jer 0,6 posto slovenskih građana nije bilo u mogućnosti platiti ga u 2025.

Njemačka ni tu ne stoji baš previše dobro sa stopom od 2,2 posto. Uz Rumunjsku još je izrazito loša Bugarska s brojkom od 5,9 posto.