Hrvatska u vrhu EU-a po padu transakcija s nekretninama, najviše ih je u zadnjem kvartalu

U drugom tromjesečju ove godine u usporedbi s istim tromjesečjem lani broj nekretninskih transakcija u Europskoj uniji (EU) smanjio se u većini zemalja članica Europske unije za koje su ti podaci raspoloživi. Riječ je o transakcijama vezanim kako za nove tako i za već od ranije postojeće stambene prostore.

Na godišnjoj razini u drugom tromjesečju niži broj transakcija zabilježen je u devet zemalja, a najveći se pad dogodio u Luksemburgu gdje je iznosio čak 35,1 posto.

Odmah iza Luksemburga je Hrvatska s manjim brojem transakcija za 33,3 posto. Na trećem je mjestu u tome Bugarska gdje je bilo 18,1 posto manje transakcija dok je četvrta Finska s padom od 17,7 posto.

Najveći rast među šest zemalja koje su ga imale ostvaren je u Austriji od čak 46,5 posto ispred Cipra sa 17,1 posto.

Hrvatska u zadnjim tromjesečjima iskazuje snažnu tendenciju pada broja nekretninskih transakcija i u svakom se od nekoliko kvartala nalazi pri vrhu ili na vrhu. Tako je u prvom kvartalu ove godine najveći godišnji pad broja transakcija imala upravo Hrvatska od 42,2 posto ispred Bugarske s 18,5 posto i Portugala s 8,7 posto.

Austrija je i u prvom tromjesečju imala najveći rast od 20,9 posto ispred Cipra s 13,6 posto.

U posljednjem tromjesečju lani Luksemburg je bio na vrhu po padu broja nekretninskih transakcija s 31,3 posto, a slijedi Bugarska s 22,5 posto i Hrvatska s 13,7 posto. Austrija je i u tom razdoblju bila najbolja po rastu, i to od 20 posto.

Konačno, treći prošlogodišnji kvartal ponovno je izdvojio Hrvatsku jer je godišnji broj transakcija bio niži za 16 posto.

Zanimljivo je da je u tom razdoblju Hrvatska bila jedina članica EU-a među 17 obuhvaćenih u kojoj je došlo do pada.

Pogleda li se cijela prošla godina u usporedbi s 2024. pad broja transakcija zbio se u tri od 18 zemalja s ukupnim podacima, a na vrhu je opet Hrvatska sa stopom pada od 4,1 posto. Druga je bila Bugarska s 2,5 posto, a treća Poljska s 1,1 posto.

Slovenija je u prošloj godini imala najveći rast brojkom od 29,9 posto ispred Litve s 22,8 posto i Austrije s 22,3 posto.

Zanimljivo je da je godinu ranije, u 2024., Slovenija bila zemlja s najvećim godišnjim padom broja transakcija kod stambenih nekretnina, i to za 17,7 posto. Odmah iza je bila Hrvatska s 13,9 posto.

U svim članicama EU-a za koje su podaci poznati broj transakcija novih nekretnina bio je niži od broja kupoprodanih starijih nekretnina.

Ipak, treba napomenuti da je u Hrvatskoj u 2025. godini, kao i u Bugarskoj, ukupni pad rezultat pada broja transakcija s postojećim nekretninama dok je kod onih novoizgrađenih došlo do rasta.

U Hrvatskoj je pad toga broja za starije stambene prostore iznosio 7,2 posto.

Najveći godišnji rast broja prodanih novih nekretnina za stanovanje imala je Mađarska od čak 39 posto.

Promotrimo li prosječan kvartalni broj transakcija sa stambenim nekretninama između 2015. i 2025. godine, vidi se da je prosječan broj tih transakcija bio najviši u zadnjem tromjesečju. To se odnosi na 10 zemalja među kojima su Hrvatska, Irska, Bugarska, Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Cipar, Španjolska, Austrija i Portugal.

U drugom i trećem tromjesečju najviše se kupuje i prodaje u Danskoj, Mađarskoj, Litvi, Francuskoj, Sloveniji i Finskoj dok je u prvom kvartalu najveći prosječan broj transakcija zabilježen jedino u Poljskoj.

U čak 14 zemalja prvi kvartal u prosjeku uvijek ima najmanji broj transakcija, a uz Poljsku, iznimke su još bile Mađarska i Slovenija.