Hrvatska među zemljama s najvećim padom industrijske proizvodnje u EU

Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji blago je uvećana u kolovozu, a Hrvatska je uz bok Mađarskoj s najvećim padom, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.

Prema sezonski prilagođenim podacima koje prenosi Hina, industrijska proizvodnja za 0,6 posto je viša u odnosu na prethodni mjesec kada je bila smanjena za 1,3 posto.

Najviše je porasla proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,2 posto na oba područja, nakon gotovo istog postotnog pada u prethodnom mjesecu. Blago je porasla i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, kao i kapitalnih proizvoda.

Najviše je, pak, u kolovozu pala proizvodnja energije, za 0,9 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 6,1 posto. Slijede Slovačka i Litva s rastom proizvodnje za 4,5 odnosno 3,7 posto.

Najviše se pak smanjila proizvodnja u mađarskoj industriji, za 2,4 posto u odnosu na srpanj. Blizu je i Hrvatska s padom industrijske proizvodnje u kolovozu za 2,2 posto u odnosu na srpanj kada se smanjila za tri posto.

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u kolovozu za 5,1 odnosno za 4,4 posto, otprilike dvostruko snažnije nego u prethodnom mjesecu. Na oba područja najviše se smanjila proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 7,2 posto u eurozoni i za 7,3 posto u EU.

Eurozona je bilježila i gotovo isti postotni pad proizvodnje kapitalnih proizvoda, a blizu je energetski sektor sa 6,3 posto manjom proizvodnjom. U EU smanjila se za 6,7 posto.

Najsnažniji pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u kolovozu Irska, od 27,3 posto. Dvoznamenkasti pad zabilježen je u Sloveniji i Estoniji, za 12,3 odnosno 11,9 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u kolovozu prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 2,4 posto. U srpnju se smanjila 0,7 posto.