Izvedba Europske unije (EU) kad je riječ o inovativnosti jača jer je njezin rezultat u tom području poboljšan za 11,6 postotnih bodova od 2019. godine.
Tako pokazuje najnoviji inovacijski semafor za ovu godinu kojega je objavila Europska komisija.
U odnosu na prošlu godinu EU je poboljšao skor za 1,7 postotnih bodova nakon puno blažeg rasta od 0,5 postotnih bodova u 2025. naspram 2024. godine.
“Rezultat pokazuje gotovo desetljeće stabilnog rasta što ističe otpornost europskog ekosustava inovacija u sve konkurentnijem globalnom okružju”, ocijenila je Europska komisija.
Sve su zemlje EU-a iskazale napredak u zadnjih sedam godina, no izvedba ipak varira od zemlje do zemlje.
Na vrhu poretka su, kao i prošle godine, Švedska, Danska i Nizozemska. One nadilaze prosjek EU-a i nametnule su se kao predvodnici inovativnosti u Europi.
Finska čvrsto drži četvrtu poziciju.
Malta je ostvarila vrlo opipljiv napredak i postala članica skupine zemalja koje su svrstane u kategoriju snažnih inovatora.
To su zemlje čiji je rezultat na semaforu inovativnosti do 25 posto veći od europskog prosjeka.
Inače, globalno Južna Koreja, a iza nje Kina, pokazuju najveći napredak u inovativnosti zadnjih godina. Po prvi put se na semaforu ove godine našla Gruzija što odražava pozitivne učinke EU programa za istraživanje i inovativnost Horizon Europe koji je našao primjenu i u toj zemlji.
Inovacijski semafor godišnje ocjenjuje izvedbu zemalja članica EU-a, susjednih zemalja i najvećih globalnih konkurenata.
Temeljen je na 32 pokazatelja koji se tiču različitih aspekata kao što su obrazovanje, digitalna infrastruktura, investicije u istraživanje i razvoj u javnom i privatnom sektoru, patenti, start-up tvrtke i slično.
Foto: SplxAI
Zemlje članice su svrstane u četiri skupine.
U prvoj su lideri čiji je skor više od 25 posto iznad prosjeka EU-a.
Drugu čine spomenuti snažni inovatori kod kojih je rezultat do 25 posto iznad EU prosjeka.
Umjereni inovatori su oni koji se nalaze na 70 do 100 posto europskog prosjeka. Konačno, najslabija skupina su nastajući inovatori čiji je rezultat ispod 70 posto prosjeka EU-a.
Hrvatska spada u najslabiju skupinu nastajućih inovatora s rezultatom 69,2. To znači da je sasvim blizu da se plasira među umjerene inovatore.
Plasirana je 22. mjesto među zemljama članicama. U odnosu na 2019. Hrvatska je napredovala za 11 indeksnih bodova, no nažalost je u odnosu na 2025. nazadovala za pola indeksna boda.
Među snažnije aspekte inovativnog ekosustava u Hrvatskoj izvješće ističe se uvoz visoke tehnologije iz zemalja izvan EU-a te ulaganje u inovacije po zaposlenoj osobi. Među slabijim stranama su potpora vlade istraživanju i razvoju u poslovnom sektoru, ulaganja rizičnog kapitala te izvoz usluga snažno baziranih na znanju. Također, Hrvatska je slaba u broju znanstvenih publikacija koji se nalaze među 10 posto najcitiranijih.
Slovenija je umjereni inovator s 87,2 indeksna boda. Od 2019. učinak joj je bolji za 7,4 bodova, no u odnosu na 2025. pomaka nije bilo. U EU je plasirana na 17. mjestu.
Dakle, tri zemlje su lideri u inovacijama. Među snažne inovatore, osim Malte i Finske, spadaju još Belgija, Irska, Luksemburg, Austrija, Njemačka, Francuska i Estonija.
Umjereni inovatori su uz Sloveniju Italija, Španjolska, Portugal, Cipar, Litva, Češka, Grčka i Mađarska.
Hrvatska je najbolja u najlošijoj skupini, a iza su još Poljska, Slovačka, Latvija, Bugarska i Rumunjska.
Pročitajte još:
Što se zemalja u susjedstvu EU-a tiče, Švicarska spada u inovacijske lidere s indeksom 141,3. Ujedinjeno Kraljevstvo je također u toj skupini no sa nešto slabijim skorom od 130,3.
Srbija je nastajući inovator s brojkom na 60,4 posto europskoga prosjeka, odnosno 8,8 postotnih bodova iza Hrvatske. No, bolja je, recimo, od Rumunjske koja je na tek 41,8 posto tog prosjeka.
Bosna i Hercegovina je izrazito loša na tek 28 posto prosjeka EU-a, a Crna Gora je na 44,7 posto. Sjeverna Makedonija ima skor od 38,5 indeksnih bodova.
