Hrvatska ima visoku razinu kvalitete voda za kupanje, no zaostaje za Grčkom i Austrijom

Europske vode za kupanje sigurne su za uživanje i plivanje, ocjena je u netom objavljenom izvješću koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA) u suradnji s Europskom komisijom.

Naravno da je turistička privlačnost pojedinog odredišta bitno povezana s netaknutom prirodom koju nudi, a za Hrvatsku je ovo posebno bitan segment jer se najveći dio naših turističkih prihoda temelji na zarađenom na jadranskoj obali.

Hrvatska se, štoviše, voli dičiti čistoćom mora uz svoje obale i to s razlogom, no zanimljivo je vidjeti pokazuju li analize da je u nekim zemljama možda i veći postotak lokacija koje ispunjavaju visoke standarde kvalitete vode za kupanje. Izvješće je obuhvatilo kako more tako i unutarnje vode, odnosno rijeke i jezera.

Treba napomenuti da se izvješće odnosi na provjeru kvalitete tijekom 2025. godine.

“Od Atlantskog oceana do Sredozemnog mora velika većina voda za kupanje ispunila je najstrože ‘izvrsne’ standarde kvalitete kupanja Europske unije (EU). To čini 85 posto kupališta u Europi pri čemu 96 posto svih mjesta koja se prate ispunjava minimalne standarde kvalitete, a samo 1,5 posto je ocijenjeno kao loše. Svi ti podaci pokazuju da je ukupna kvaliteta voda za kupanje ostala diljem Europe stabilna u usporedbi s prethodnom godinom”, navodi se u izvješću.

Najveći udio vode za kupanje izvrsne kvalitete nalazi se u Austriji, Bugarskoj, na Cipru i u Grčkoj. U tim zemljama na takve lokacije otpada više od 95 posto mjesta za kupanje.

U Hrvatskoj je takvih bilo 86,2 posto, odnosno 896 od ukupno 1.039 obuhvaćenih lokacija.

Kvaliteta kupanja obalnih voda EU-a općenito je bolja u usporedbi s rijekama i jezerima. U protekloj godini 88 posto obalnih voda u EU klasificirano je kao izvrsno u usporedbi sa 78 posto kopnenih voda za kupanje.

EEA i Europska komisija izradili su interaktivnu kartu koja pokazuje gdje plivači mogu pronaći najsigurnija kupališta u EU. Procjenom se provjerava prikladnost vode za kupanje s naglaskom na praćenje bakterija koje mogu uzrokovati ozbiljne bolesti.

“Izvrsna kvaliteta europskih voda za kupanje potkrijepljena je trajnim učinkom prava EU-a. Zahvaljujući Direktivi o vodi za kupanje i drugom zakonodavstvu EU-a o vodi, kvaliteta europskih voda za kupanje posljednjih se godina stalno poboljšava. To uključuje poboljšane prakse praćenja i upravljanja, ulaganja u uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, bolje prikupljanje otpadnih voda i bolju procjenu cvjetanja cijanobakterijskih algi koje može biti štetno za zdravlje ljudi i prirodu. Zahvaljujući tim stalnim naporima ljudi sada mogu plivati i u mnogim prethodno jako zagađenim urbanim vodama i rijekama. Istodobno, postizanje zdravih i otpornih vodnih sustava zahtijeva kontinuirani napredak u rješavanju širih pritisaka na površinske i podzemne vode, uključujući kemijsko onečišćenje i učinke povezane s klimom”, navodi Europska komisija.

Procjena za ovo novo izvješće temelji se na praćenju više od 22.200 kupališta diljem Europe. To je uključilo sve članice EU-a te Albaniju i Švicarsku.

Na ažuriranoj interaktivnoj karti dostupni su rezultati sa svakog kupališta.

Kad je riječ o Hrvatskoj, obrađeno je 997 lokacija na morskoj obali i 42 koje se odnose na kopnene vode. U odnosu na godinu ranije nove su 52 lokacije, a devet ih je skinuto s popisa.

U rezultatima, osim što je 896 ili 86,2 posto mjesta dobilo izvrsnu ocjenu, 20 ili 1,9 posto zaslužilo je ocjenu ‘dobar’, a šest ili 0,6 posto ocjenu ‘dovoljan’.

Kvaliteta vode za kupanje ocijenjena je lošom na četiri lokacije što čini 0,4 posto.

Pritom 113 lokacija ili 10,9 posto nije klasificirano ni u  jednu od spomenutih kategorija ocjene.

Dok je praktično broj obalnih mjesta na kojima je voda za kupanje ocijenjena lošom praktično zanemariv, kod kopnenih voda situacija je nešto lošija.

Na jadranskoj obali od 997 pregledanih lokacija 873 ima ocjenu ‘izvrstan’.

Nadalje, devet ih je dobilo ocjenu ‘dobar’, tri ‘dovoljan’ i samo je jedna zaslužila lošu ocjenu. No, na obali je bilo i 111 lokacija koje na kraju nisu klasificirane.

Kod kopnenih voda 23 ima ocjenu odličan što je 54,8 posto.

Ocjenu ‘dobar’ dobilo je 11 lokacija, a ‘dovoljan’ tri. Konačno, tri lokacije imaju lošu kvalitetu vode za kupanje.

U Sloveniji je obrađeno 49 lokacija od čega ih je 28 na obali Jadranskog mora te 28 u unutrašnjosti.

Ukupno ih je 37 ili 75,5 posto dobilo ocjenu ‘izvrstan’. Nijedna nije ocijenjena kao loša za kupanje.

Inače, kada neka lokacija nije na kraju klasificirana znači da nije bilo dovoljno adekvatnih uzoraka.

Uzmemo li kao primjer susjednog mediteranskog konkurenta Italiju, tamo je obrađeno 5.535 lokacija od kojih ih je 89,8 posto dobilo ocjenu ‘izvrstan’. Plaža s lošom kvalitetom vode za kupanje bilo je 73 ili 1,3 posto. Bez kategorizacije ostalo ih je tek 0,8 posto.

U Grčkoj najbolju ocjenu dobilo je čak 97,1 posto plaža, a loša nije bila nijedna.

Austrija, koja nema more no ima puno prirodnih ljepota što uključuje rijeke i jezera, imala je izvrsnu vodu za kupanje na 96,5 posto od 260 lokacija. Loša kvaliteta vode nađena je samo na jednom mjestu.