Hrvatska ima nisku razinu investicija u najproduktivnije sektore

Neto investicije u Hrvatskoj znatno su ispod razina koje su bile prije globalne financijske krize, što je u skladu s europskim prosjekom, gdje su investicije smanjene za oko 550 milijardi eura nominalno godišnje, pokazalo je istraživanje tvrtke McKinsey&Company.

Pritom, ističu, zaostajemo u ulaganjima u visokotehnološke sektore, jer većina novca za istraživanje i razvoj ide u srednjetehnološke, umjesto u softversku industriju i biotehnologije.

Novo istraživanje, objavljeno pod nazivom “Investicije: Mjerenje pulsa europske konkurentnosti”, potvrđuje kako je investicijski puls Europe trenutno nizak te kako ona značajno zaostaje za SAD-om, koje su žila kucavica konkurentnosti i čine 70 do 80 posto rasta produktivnosti.

Što se tiče Hrvatske, ističu i da su digitalna ekonomija, održivi razvoj i turizam neke od specifičnosti kojima može osnažiti svoje gospodarstvo i učiniti ga otpornijim na buduće disrupcije.

Podsjećaju i da je njihovo istraživanje iz 2022. godine pod nazivom “Digitalni izazivači na novoj granici” podcrtalo kako je Hrvatska u razdoblju između 2019. i 2021. zabilježila godišnji rast digitalne ekonomije od 16 posto te rast digitalne trgovine od čak 28 posto.

Također, tada je procijenjeno kako bi ICT industrija do 2030. godine mogla povećati svoju vrijednost do pet puta i iznositi oko osam milijardi eura te postati glavna komponenta digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj.

“Do 2030. godine Hrvatska bi mogla ostvariti godišnju prosječnu stopu rasta digitalne ekonomije od oko 12 posto. Za takav rast najviše bi mogla biti zaslužna ICT industrija koja ima potencijal rasta u prosjeku gotovo 20 posto godišnje. Nadalje, za razliku od mnogih europskih država, Hrvatska ima značajan potencijal u turizmu i održivom razvoju pa stoga investicije u ove sektore mogu biti ključne za dugoročni gospodarski rast i povećanje konkurentnosti na europskoj razini”, objasnio je Tomislav Brezinščak, direktor McKinsey & Co. Adriatic te dodao da je dugoročna prijetnja domaćem tržištu rada i produktivnosti sve starija populacija.