Savjet Hrvatske narodne banke ocijenio je da su rizici za stabilnost financijskog sustava i dalje umjereno povišeni kao odraz naglašenih geopolitičkih rizika i turbulencija na financijskim tržištima, kao i strukturnih slabosti domaćeg gospodarstva s još uvijek izraženom nesigurnošću.
No, kako je priopćila središnja banka, vidljivo je određeno poboljšanje gospodarskih izgleda i postupno usporavanje inflacije, a uvođenje eura ojačalo je integraciju Hrvatske u europske financijske tokove, te gotovo u potpunosti eliminiralo valutni rizik, ublažilo prijenos sve restriktivnijom monetarnom politikom na uvjete financiranja, te pomogla održavanju relativno niske razine stresa na domaćem financijskom tržištu, prenosi SeeBiz.
“Ove su ranjivosti naglašene neizvjesnim gospodarskim izgledima i očekivanim nastavkom rasta kamatnih stopa. Kamatne stope na kredite trgovačkim društvima vidljivo su porasle u drugoj polovici 2022. i početkom 2023., dok su stope na kredite stanovništvu počele lagano rasti tek ove godine”, ističu iz HNB-a.
Dodaju da istovremeno rastu troškovi otplate duga za postojeće dužnike, što je u segmentu stanovništva ublaženo praksom fiksiranja kamatnih stopa, barem u početnom razdoblju kredita, korištenjem Nacionalne referentne stope kao dominantnog varijabilnog parametara, te zakonska ograničenja maksimalnih kamatnih stopa.
“Unatoč neizvjesnom okruženju, hrvatski bankovni sustav ostao je stabilan i likvidan u 2022., s visokim iznosom likvidnih sredstava u obliku gotovine i imovine sa središnjom bankom, što je banke učinilo otpornijima na iznenadne šokove. Pritom ističe da je stopa kapitala i dalje među najvišima u eurozoni, dok bi profitabilnost mogla rasti u uvjetima rasta kamatnih stopa”, stoji u priopćenju.
S druge strane, ako bi rast kamatnih stopa bio popraćen slabljenjem gospodarske aktivnosti, rast kreditnog rizika mogao bi smanjiti profitabilnost. Visinu zaštitnih slojeva kapitala HNB nastavlja prilagođavati razvoju sistemskih rizika i uvjetima u kojima banke posluju.
Tako je u prošloj godini u dva navrata najavljeno podizanje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, ukupno na razinu od jedan posto, kako bi se ojačala otpornost kreditnih institucija na moguće gubitke u slučaju materijalizacije rizika povezanih s ubrzanim rastom kreditiranja i cijena nekretnina.
Zadrže li se relativno povoljne makrofinancijske okolnosti, stopa protucikličkog zaštitnog sloja mogla bi se dodatno povećati, stoji u priopćenju.
