HGK: Hrvatska treba novu imigracijsku politiku

Hrvatska radi privlačenja stranih radnika treba novu imigracijsku i integracijsku politiku i poticajne mjere za useljenike, istaknuto je na konferenciji o zapošljavanju stranih radnika održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Predsjednik HGK Luka Burilović kazao je kako je uvoz radne snage već duže vrijeme top tema u Hrvatskoj, piše Hina, te kako se Hrvatska u potrazi za radnicima natječe s razvijenim zemljama zapadne Europe prema kojima je u zaostatku, jer druge države imaju više iskustva.

Sektori u kojima najviše nedostaje radnika, kako je naveo Burilović, su građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo, prerađivačka industrija, logistika i poljoprivreda.

„HGK s ministarstvom rada i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, pokreće projekt predstavljanja hrvatskog tržišta rada na potencijalnim tržištima radne snage. Cilj je izaći izvan granica i predstaviti se potencijalnim radnicima i kao zemlja koja nudi visoku kvalitetu života izvan radnih sati“, kazao je Burilović.

Predsjednik HGK Zagreb Josip Zaher je rekao da se Hrvatska iz tradicionalne iseljeničke zemlje postupno mijenja u useljeničku, čemu je pridonijelo iseljavanje zadnjih godina i povećani rast gospodarstva.

„Prošle je godine izdano više od 124 tisuće radnih dozvola, a u prvih devet mjeseci ove godine 129 tisuća. Uslijed nepovoljnih demografskih trendova i rastućih potreba gospodarstva, u budućnosti se očekuje daljnji rast potražnje za radnom snagom“, kazao je Zaher.

Mijenja se i struktura stranih radnika, piše Hina, te Hrvatska sve više okreće azijskim zemljama, rekao je Zaher navodeći kako je to dovelo do rasta broja agencija za zapošljavanje, posredovanje i privremeno zapošljavanje, kojih je gotovo 600.

“Hrvatsku treba prezentirati kao atraktivnu destinaciju i donijeti novu imigracijsku strategiju s poticajnim mjerama za useljenike kao i integracijsku politiku. Agencije treba osnažiti i po potrebi dodatno regulirati njihov rad”, rekao je Zaher.

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić je kazao kako se postupno liberaliziraju zakonska rješenja kako bi se pojednostavnio uvoz radne snage.

„Tako se primjerice predložene izmjene Zakona o strancima odnose na produženje važenja dozvola za boravak i rad – opće produženje dozvole s jedne na tri godine, a radne dozvole za sezonce sa sadašnjih šest mjeseci na maksimalno devet mjeseci. Izmjene predviđaju i olakšanu promjenu poslodavca u istom zanimanju nakon godine dana, priznavanje stručnog iskustva u IT sektoru kao visoke stručne kvalifikacije za potrebe izdavanja „plave karte EU“, koje bi provodilo povjerenstvo pri HGK i slično“, rekao je Katić.

Katić je rekao i da izmjene Zakona o strancima uskoro idu u javnu raspravu, a donošenje se očekuju najkasnije u prvom kvartalu iduće godine.

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš je istaknuo kako vlada pojačan interes stranih radnika za rad u Hrvatskoj. 

„Prosječna plaća u Hrvatskoj, prema zadnjim podacima, iznosi oko 1.140 eura neto i postajemo sve atraktivniji mnogim radnicima u svijetu“, kazao je Vidiš te dodao kako je i dalje fokus na graditeljstvu i turizmu. Najavio je nastavak rada na administrativnom pojednostavljenju sustava.

“Danas ne bi bilo građevine bez stranih radnika”, istaknuo je predsjednik Uprave GP-a Krk Sanjin Purić navodeći kako su nekada stranim radnicima smatrani radnici iz Bosne i Hercegovine, a danas su to radnici iz Indije, Nepala i Turske.