Greenpeace protiv sudjelovanja Hrvatske u projektu Krško 2

Greenpeace je predsjedniku RH Zoranu Milanoviću i premijeru Andreju Plenkoviću poslao apel u kojem izražava zabrinutost otvorenom podrškom i najavom interesa Hrvatske za ulaganje u projekt nuklearne elektrane Krško 2 u Sloveniji.

U priopćenju Greenpeacea stoji kako je na konferenciji održanoj 18. ožujka “Energetski put u održivu budućnost” ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan otvoreno podržao nuklearnu energiju kao opciju u zelenoj tranziciji u Hrvatskoj.

U svojem je izlaganju, navodi se, nuklearnu energiju podveo pod obnovljive izvore energije, što smatraju da nije i nikako ne može biti točno.

“Osim što je izgradnja njezine infrastrukture preskupa i prespora, nuklearna energija nije ni obnovljiva ni održiva ni sigurna te otvara više pitanja i problema nego što ih rješava. Hrvatska ni nakon više od četiri desetljeća suvlasništva nad NE Krško nema riješeno pitanje zbrinjavanja nuklearnog otpada. Dok se ovaj krajnje ozbiljan problem ne riješi, neodgovorno je ulaziti u nove opasne, skupe avanture koju su slovenski mediji trenutno procijenili na 10 milijardi eura”, ističe se u priopćenju Greenpeacea.

Sporno je, po njima, što se na istom događaju predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Vice Oršulić javno pohvalio intenzivnim razgovorima sa slovenskim partnerima o sudjelovanju HEP-a u izgradnji drugog bloka NE Krško.

Aktualizacija nuklearne energije bitna je europska tema o kojoj se ovih dana raspravljalo i na nuklearnom summitu u Bruxellesu, na kojem je sudjelovao i premijer Andrej Plenković.

Svojim nenasilnim prosvjedom i blokadom, podsjećaju iz te aktivističke udruge, summit su omeli aktivisti Greenpeacea.

Više od 600 organizacija iz 56 zemalja i teritorija objavilo je zajedničku deklaraciju, pozivajući vlade da ne gube vrijeme i novac na nuklearne bajke, te da umjesto toga osiguraju sigurnu obnovljivu energiju.

Direktor Ureda Greenpeacea u Hrvatskoj Zoran Tomić smatra da bi hrvatski ulazak u novi nuklearni projekt po istom modelu suvlasništva, a što sugeriraju slovenski mediji, značio da bi se hrvatski građani našli pred investicijom koja u startu stoji barem pet milijardi eura, s otvorenom godinom završetka izgradnje i iznosom troška.