Geotermalna energija nudi novi izvor energije: Kraj Velike Gorice ulaganje od 11 milijuna eura

Početkom izrade istražne geotermalne bušotine započela je završna faza istraživanja geotermalnog potencijala Velike Gorice, objavili su iz Agencije za ugljikovodike (AZU) koja je nositeljica projekta vrijednog više od 11 milijuna eura.

Riječ je o aktivnosti koja je dio projekta pod nazivom “Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja” za koji je osigurano 50,8 milijuna eura iz okvira Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kontekstu poticanja energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije.

Izrada bušotine, čija će dubina dosezati gotovo tri kilometra, omogućit će precizno određivanje energetske vrijednosti geotermalne vode na temelju temperature i protoka. Očekivana temperatura vode na izlazu mogla bi dosezati između 90 i 140 stupnjeva celzija čime se otvaraju mogućnosti za njezino korištenje u centraliziranom grijanju Velike Gorice, poručuju iz AZU-a.

“U kontekstu rastuće potrebe za energetskom sigurnošću i započetog procesa energetske tranzicije Hrvatske, geotermalna energija nudi jedinstvena rješenja koja su stabilna, obnovljiva, pouzdana, neovisna o vremenskim uvjetima i ekološki prihvatljiva. Iz navedenih razloga izrada istražne geotermalne bušotine Velika Gorica predstavlja temelj moguće transformacije sustava grijanja u kontinentalnoj Hrvatskoj i ključni korak prema stvaranju održivog toplinskog sustava koji će koristiti domaće resurse za smanjenje ovisnosti o uvozu energije”, kazao je u povodu početka izrade bušotine predsjednik uprave AZU-a Marijan Krpan.

Podsjetio je da područje Panonskog bazena ima značajan geotermalni potencijal te da model koji se uspostavlja, ako se rezultati dosadašnjih istraživanja potvrde, može postati standard za razvoj toplinskih sustava diljem kontinentalne Hrvatske.

AZU je za izradu istražne bušotine sklopio ugovor s tvrtkom CROSCO naftni servisi koja je članica INA grupe. Ugovor obuhvaća projektiranje, nabavu materijala i izradu po principu ‘ključ u ruke’.

Predsjednica uprave INA-e Zsuzsanna Ortutay podsjetila je da je INA sa svojim servisnim kompanijama CROSCO i STSI vodeća snaga u Hrvatskoj kad je riječ o novim istraživačkim projektima, kako u području geotermalne energije tako i u tradicionalnim izvorima kao što su nafta i plin.

“Drago nam je da nas je AZU prepoznao kao pouzdanog partnera za realizaciju njihovih geotermalnih projekata. Osim pružanja potpore ostalim investitorima, INA i sama pokreće ulaganja u geotermalne projekte u Hrvatskoj koje smatramo vrijednim dodatkom našem portfelju istraživanja i proizvodnje nafte i plina”, izjavila je prigodom početka radova kod Velike Gorice.

Zadovoljan je perspektivom i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar.

“Projekt istraživanja geotermalnog potencijala na području Velike Gorice jedan je od najvažnijih strateških projekata u vremenu pred nama jer očekujemo da će građanima Velike Gorice osigurati jeftinije i ekološki prihvatljivo grijanje. Zahvaljujući energetskom paketu mjera Vlade nismo osjetili porast cijene energenata u zadnje vrijeme, ali svakako nam treba dugoročno rješenje za jeftinije grijanje”, ustvrdio je.

Ideja o iskorištavanju geotermalne energije za proizvodnju električne i toplinske energije je snažno u Hrvatskoj dobila na privlačnosti u zadnje vrijeme, no s obzirom na zahtjevna početna ulaganja i vrijeme potrebno za izvedbu projekata implementacija još uvijek nije polučila značajne opipljive rezultate.

U studenome prošle godine u Bjelovaru je najavljen početak izgradnje Bjelovarskih toplica, projekta vrijednog 41,5 milijuna eura. To bi trebale biti prve energetski neovisne toplice u Hrvatskoj koje će za to koristiti geotermalnu energiju. Predviđeno je da gradnja bude dovršena u roku od 15 mjeseci.

Inače, AZU je u svibnju prošle godine s tvrtkom CROSCO potpisao ugovore za izradu istražnih termalnih bušotina na četiri lokacije, prvenstveno sa ciljem proizvodnje toplinske energije. Osim Velike Gorice to su još Vinkovci, Osijek i Zaprešić. Ukupna vrijednost svih tih radova procijenjena je na 40 milijuna eura.

Što se proizvodnje električne energije tiče, procijenjeni kapacitet geotermalnih elektrana je oko 1.000 megavata (MW), no dosad je u Hrvatskoj izgrađeno tek 10 MW. Vlada nominalno ima ambiciju do 2030. godine doći do 318 MW kapaciteta u geotermalnim elektranama, no to se svakako ne može uzeti kao gotova stvar poznavajući složenost i sporost administrativnih procedura. Dovoljno je napomenuti da je za dobivanje energetskog odobrenja najprije potrebno da investitor zna detalje troškova priključka na mrežu, a Hrvatska energetska regulatorna agencija još uvijek, nakon strpljivog čekanja mnogih investitora duljeg od dvije godine, nije izašla s novom cijenom.

AZU je zadnjih godina dodijelio dozvole za istraživanje geotermalnih voda na više istražnih prostora, a INA, primjerice, je u zadnjem tromjesečju 2023. na pet godina dobila dozvolu za istražno područje Leščan koje se nalazi najvećim dijelom na području Đurđevca te općina Kalinovac i Kloštar Podravski, kao i za istražno područje Međimurje 5 koje se nalazi na području općina Selnica i Sveti Juraj.

Prošle godine Varaždinska županija, općina Mali Bukovec i tvrtka u njihovu vlasništvu Bukotermal krenuli su na prostoru Lunjkovec-Kutnjak u izgradnju prve geotermalne elektrane na sjeveru Hrvatske. U ovoj se godini očekuje potpisivanje ugovora o eksploataciji te probna eksploatacija na polju Kutnjak 1.

Prije desetak dana zatvoreno je nadmetanje AZU-a za istražni prostor Brdovec u Zagrebačkoj županiji.

Dakle, otvaranje prostora za ulagače u geotermalnu energiju je u tijeku, no kao i kod sunca ili vjetra vrlo je neizvjesno kakva će razvojna dinamika projekata uslijediti u narednim godinama.