Francuska će na tržište pustiti deset milijuna barela dizela iz svojih strateških rezervi kako bi ublažila rast životnih troškova i snizila cijene goriva, objavio je premijer Sébastien Lecornu. Vlada očekuje da će mjera smanjiti cijenu dizela na benzinskim postajama za 12 do 18 centi po litri.
Gorivo će biti ponuđeno po nabavnoj cijeni po kojoj je kupljeno prije nego što je američko-iranski rat izazvao snažan rast cijena energije na svjetskom tržištu.
Lecornu je odluku objavio u televizijskom obraćanju usred velikih prosvjeda zbog nedovoljnog financiranja obrazovanja i šireg nezadovoljstva životnim standardom. Priznao je da ljutnja prosvjednika „nije nastala niotkuda” te da građani osjećaju umor nakon niza kriza.
Francuska odluka dio je šire koordinirane intervencije vodećih industrijskih zemalja. Članice skupine G7 prošlog su se tjedna dogovorile da će na tržište pustiti ukupno 100 milijuna barela iz strateških rezervi nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pozvala Europu da aktivira vlastite zalihe.
Poremećaji u opskrbi s Bliskog istoka i ukrajinski napadi na ruske rafinerije dodatno su zaoštrili globalnu nestašicu naftnih derivata. Analitičari očekuju da će njihove cijene ostati povišene i tijekom sljedeće godine.
Stotine francuskih škola trebale bi biti zatvorene u četvrtak zbog nacionalnog prosvjeda srednjoškolaca i studenata nazvanog „crni tjedan”. U brojnim su gradovima postavljene blokade, a prosvjedi su se na pojedinim mjestima pretvorili u sukobe s policijom.
Vlada je privremeno obustavila uporabu šok-bombi nakon što je ranije tijekom tjedna petnaestogodišnjem dječaku teško ozlijeđena ruka, što je dodatno potaknulo optužbe za policijsku brutalnost.
Prosvjednici tvrde da su godine nedovoljnih ulaganja ostavile francuske škole prenapučenima, zapuštenima te bez dovoljno zaposlenika i opreme.
Nezadovoljstvo se ne odnosi samo na obrazovanje. Građani su nezadovoljni životnim standardom, rastom plaća, stanjem javnih službi, političkom nestabilnošću, imigracijom i sigurnošću. Takvo raspoloženje povećava popularnost krajnje desnog Nacionalnog okupljanja i lijevog saveza Nova narodna fronta, dok potpora vladajućem desnom centru slabi.
Vlada između ulice i tržišta obveznica
Lecornuova vlada istodobno pokušava smanjiti javnu potrošnju kako bi vratila povjerenje ulagača. Troškovi francuskog zaduživanja ove su godine porasli snažnije nego u mnogim usporedivim državama.
Referentni trošak zaduživanja Francuske povećao se od početka godine za približno 1,26 postotnih bodova i dosegnuo najvišu razinu od 2002. godine. Premija rizika u odnosu na Njemačku gotovo se udvostručila.
Prinos na desetogodišnje francuske državne obveznice, poznate kao OAT, u četvrtak je porastao za tri bazna boda, na približno 4,9 posto.
Vlada pokušava kroz podijeljeni parlament provesti proračun koji predviđa smanjenje javne potrošnje za oko 43 milijarde eura. Lecornu nema parlamentarnu većinu, pa analitičari smatraju da bi mogao posegnuti za posebnim ustavnim ovlastima kako bi proračun usvojio bez glasovanja.
Takav je potez već pridonio padu nekih njegovih prethodnika. Francuska je u pet godina promijenila šest premijera, a politička nestabilnost dodatno je pojačana nakon parlamentarnih izbora 2024., na kojima nijedan blok nije osvojio većinu.
Pročitajte još:
Lecornu je poručio da su mjere fiskalne konsolidacije potrebne kako bi se izbjegli mnogo drastičniji rezovi u budućnosti. Pozvao je zastupnike na kompromis i naglasio da je ključno smanjiti proračunski deficit na pet posto BDP-a do 2027. godine. Za ovu godinu očekuje se deficit od 5,4 posto.
Kandidatkinja Nacionalnog okupljanja na predsjedničkim izborima Marine Le Pen tvrdi da bi njezina stranka u roku od 18 mjeseci smanjila deficit ispod tri posto BDP-a. Tržišta zasad nisu uvjerena u to obećanje, budući da se premija rizika na francuske obveznice nakon kratkotrajnog pada brzo vratila na raniju razinu.
