FAO: Cijene hrane u studenom na najvišoj razini od prošlog proljeća, poskupjela ulja

Freepik.com
Biljna ulja, Foto: Freepik.com/Ilustracija

Cijene hrane zadržale su se u studenom na najvišoj razini od prošlog proljeća budući da je pojeftinjenje žitarica i šećera bilo protuteža višim cijenama biljnih ulja, izvijestila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u studenom u prosjeku 127,5 bodova i bio je za samo 0,1 bod viši nego u listopadu, prema revidiranom podatku, pokazalo je izvješće.

Njegova vrijednost zadržala se tako na najvišoj razini od prošlogodišnjeg travnja, prenosi Hina. U listopadu cijene hrane povećale su se na mjesečnoj razini za dva posto, tek nešto blaže nego na početku jeseni, uz naglo poskupljenje biljnih ulja.

I u studenom ulja su poskupjela nešto više od sedam posto u odnosu na prethodni mjesec, odražavajući strahovanja od slabije opskrbe iz jugoistočne Azije zbog prekomjernih oborina. Cijene sojinog ulja potaknula je pak pojačana potražnja, a uljane repice i suncokretovog ulja pogoršani izgledi za ponudu.

Žitarice su pak u studenom pojeftinile za 2,7 posto u odnosu na listopad, uz niže cijene pšenice zahvaljujući slabijoj potražnji i pojačanoj ponudi u uvjetima žetve u južnoj hemisferi. Kukuruz se pak prodavao po istoj cijeni kao i u listopadu budući da je snažna potražnja u Brazilu i Meksiku za uvozom iz SAD-a bila protuteža povojnim vremenskim prilikama u Južnoj Americi.

Na cijene kukuruza utjecala je i smanjena potražnja za uvozom iz Ukrajine i sezonski pritisak američke žetve, dodaju u FAO-u.

Riža je pak pojeftinila za četiri posto u odnosu na listopad pod pritiskom pojačane konkurencije među dobavljačima, žetvom i kolebanjima valutnih tečajeva. Osjetno je u studenom pojeftinio i šećer, za 2,4 posto u odnosu na listopad, pod utjecajem početka sezone mljevenja u Indiji i Tajlandu i stišanih strahovanja za urod šećerne trske u Brazilu u idućoj godini.

Mlijeko i mliječni proizvodi poskupjeli su pak za 0,6 posto u odnosu na listopad, uz rekordne cijene maslaca zbog velike potražnje i ograničenim zalihama u zapadnoj Europi. Meso je u studenom pojeftinilo za 0,8 posto uglavnom zbog nižoj cijena svinjetine u Europskoj uniji, utvrdio je FAO.

Freepik.com
Pšenica, ilustracija, Foto: Freepik.com/maniacvector

Stanje na tržištu žitarica

FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica ponovo neznatno snizio procjenu svjetske proizvodnje u ovoj godini, na 2,841 milijardi metričkih tona, što bi značilo da bi se zadržala na prošlogodišnjoj razini i blizu rekorda.

Proizvodnja pšenice trebala bi ove godine biti tek neznatno veća dok će se proizvodnja kukuruza smanjiti za 1,9 posto zbog neočekivano niskih prinosa u Europskoj uniji i SAD-u.

Sjetva ozime pšenice već je krenula u cijeloj sjevernoj hemisferi, konstatiraju u FAO-u, ponovo istaknuvši da bi niže cijene trebale ograničiti zasijanu površinu.

Potrošnja žitarica trebala bi u novoj sezoni 2024/2025. po novim izračunima FAO-a porasti za 0,6 posto, na 2,859 milijardi tona.

FAO je istodobno značajno snizio razinu zaliha žitarica na kraju nove sezone i sada očekuje da će biti niže za 0,7 posto nego na početku i kliznuti na 874 milijuna tona. Do sada bili su očekivali da će biti veće za 0,6 posto.

Zalihe bi u srpnju iduće godine trebale biti niže ponajprije zbog očekivanog manjeg kineskog uvoza kukuruza i smanjene proizvodnje te žitarice u Europskoj uniji i SAD-u, tumače u FAO-u. Međunarodna trgovina žitaricama trebala bi se po novim izračunima smanjiti za 4,6 posto, na 484 milijuna tona.

12 Odgovora

    1. Ljudi se trebaju malo zapitati, zbog cega uporno kupuju neke proizvode ako znaju da su van svih realnih cijena?

  1. Znači nema veće kazne za trgovca da dodjete u trgovački lanac i bojkotirate određene proizvode. Preskupo? Pa nemoj kupiti… ponuda i potraznja, nakon nekog vremena cijena pada ili proizvoda vise nema na policama.

  2. Zato raste BDP, zato raste Hrvatska. Veselite se hrvati dok naš Andrej govori da nikome nije teže nego njemu i da svi mi živimo u blagostanju.

  3. Ne znaš više što bih jeo, odeš u trgovinu, strah te išta u kupiti od cjena, ajd da je još i kvalitetno, ok, ali većinom to bude upitne kvalitete.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari