Promet u polovini europskih zračnih luka hvatao je i u srpnju korak s pretpandemijskom razinom, izvijestila je udruga ACI Europe, istaknuvši da je motor oporavka turizam, unatoč krizi troškova života i višim cijenama karata.
Putnički promet u mreži europskih zračnih luka porastao je u srpnju za 12,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, izračunala je udruga Airports Council International Europe u izvješću objavljenom u utorak, koje prenosi Hina.
U odnosu na srpanj pretpandemijske 2019. godine još je uvijek bio manji za tri posto, izračunali su, što bi značilo da je zaostatak ipak upola manji nego u prethodnom mjesecu.
“Glavni podaci simptomatični su za pomicanje težišta s materijalne na potrošnju iskustava”, zaključuje glavni direktor udruge Olivier Jankovec, dodavši da je želja građana za putovanjima na odmor bez presedana u novijoj povijesti.
U takvim uvjetima najbolje su rezultate u srpnju bilježile zračne luke u zemljama koje se oslanjaju na turizam i na transatlantski promet, konstatiraju u udruzi.
Pročitajte još:
Najsnažniji rast prometa bilježio je u srpnju po njihovim podacima Island, za 16,2 posto. Slijede zračne luke u Hrvatskoj i Grčkoj s 15,7 posto, odnosno 14,8 posto više putnika, prema podacima ACI Europe.
Najveći pad broja putnika bilježile su pak zračne luke u Finskoj, za 31 posto, Sloveniji, za 27,4 posto, i Bugarskoj, za 22,9 posto. Gotovo 20-postotni pad bilježila je i Njemačka.
Otprilike polovina europskih zračnih luka još se nije oporavila od posljedica pandemije.
