Poslovna aktivnost u europodručju u rujnu je rasla najbrže od travnja 2023., pokazuju konačni podaci S&P Globala objavljeni danas.
Oporavak gospodarstva prati ponovno jačanje cjenovnih pritisaka, što Europskoj središnjoj banci (ESB) daje dodatni razlog za razmatranje viših kamatnih stopa.
Kompozitni indeks menadžera nabave (PMI), koji obuhvaća proizvodnju i usluge, porastao je s kolovoških 52,0 na 53,1 bod. Uslužni indeks povećan je s 51,6 na 53,0 bodova, najvišu razinu u deset mjeseci. Vrijednosti iznad 50 bodova upućuju na povećanje aktivnosti u odnosu na prethodni mjesec.
Prema procjeni S&P Globala, takva razina pokazatelja odgovara tromjesečnom rastu bruto domaćeg proizvoda od približno 0,4 posto. Riječ je o procjeni na temelju ankete među kompanijama, dok će službeni podaci o BDP-u pokazati stvarni rezultat trećeg tromjesečja.
Jačanje aktivnosti sugerira da gospodarstvo u posljednje tromjesečje ulazi s većim zamahom, unatoč skupoj energiji i geopolitičkoj neizvjesnosti.
Oporavak je vidljiv i u najvećim gospodarstvima europodručja. Njemački uslužni PMI porastao je s 49,7 na 52,9 bodova, čime se sektor vratio u područje rasta. U Francuskoj je dosegnuo 51,2 boda, nakon kolovoških 48,0, označivši prvo povećanje uslužne aktivnosti od prosinca. Francuski kompozitni indeks također je prešao prag od 50 bodova.
Za monetarnu politiku posebno je važan cjenovni dio izvješća. Troškovi poslovanja i cijene koje kompanije naplaćuju rasli su najbržim tempom u četiri mjeseca, ponajprije pod utjecajem energije. Istodobno je godišnja inflacija u europodručju u rujnu dosegnula 3,8 posto, a tržišta očekuju najmanje dva dodatna povećanja kamatnih stopa do sredine 2027. godine.
Pročitajte još:
Snažnija aktivnost olakšava ESB-u obrazloženje daljnjeg podizanja kamata jer pokazuje da kompanije zasad podnose povećane troškove. S&P Global već je u preliminarnoj rujanskoj analizi ocijenio da otpornost gospodarstva i rast cijena povećavaju izglede za novo povećanje kamata prije kraja godine.
Ipak, učinak skuplje energije na potražnju ostaje važna nepoznanica. Veći računi kućanstvima ostavljaju manje novca za drugu potrošnju, a kompanijama mogu suziti prostor za ulaganja. Za sljedeće odluke ESB-a zato će biti presudno koliko se energetski troškovi prenose na ostale cijene i hoće li se sadašnji zamah aktivnosti održati tijekom jeseni.
