Europljani sve dulje na tržištu rada, Hrvatska i dalje ispod prosjeka

Očekivano trajanje radnog vijeka u Europskoj uniji nastavlja rasti, a prema najnovijim podacima Eurostata osobe starije od 15 godina u prosjeku će provesti 37,5 godina na tržištu rada. Iako se radni vijek nakon pandemijskog pada 2020. ponovno snažno oporavio, među državama članicama i dalje postoje velike razlike.

Dok stanovnici pojedinih zemalja rade više od 40 godina, u nekima je prosječno trajanje radnog vijeka znatno kraće, a Hrvatska je ispod prosjeka EU-a.

Podsjećamo, u 2024. se očekivalo da će radni vijek trajati 37,2 godine, što je malo manje nego lani.

Statističari ističu da se od 2016. godine očekivano trajanje radnog vijeka povećalo za dvije do tri godine, s 35,2 na 37,5. Jedini pad zabilježen je 2020. godine, na 35,6 godina, zbog pandemije.

U sedam zemalja EU-a prosječno očekivano trajanje radnog vijeka je 40 ili više godina. Najduže je u Nizozemskoj, 44 godine. Zatim su Švedska (43,4), Danska (42,6), Estonija (41,5), Irska (40,7), Njemačka (40,2) i Finska (40,1).

S druge strane, najkraći radni vijek imaju Rumunjska (32,7 godina), Italija (33) i Bugarska (34,6). U Hrvatskoj radni vijek iznosi 35,1 godinu, a u Sloveniji 37,2 godine.

Očekuje se da će muškarci u EU 2025. godine raditi u prosjeku 39,5 godina, s najdužim trajanjem u Nizozemskoj, 45,9 godina. Na drugom mjestu su Švedska i Danska, obje 44,5 godina, a na trećem Irska s 43,4 godine.

Najkraći očekivani radni vijek za muškarce je u Bugarskoj, 35,9 godina, a zatim su Rumunjska i Hrvatska s 36 odnosno 36,3 godine.

Kada je riječ o ženama, prosječno očekivano trajanje radnog vijeka u EU je 35,4 godine.

Najduže trajanje radnog vijeka za žene zabilježeno je u Švedskoj (42,3 godine), Nizozemskoj (41,9) i Estoniji (41,8). Najkraće trajanje je u Italiji (28,4 godine), Rumunjskoj (29,1) i Grčkoj (31,8).

“Iako se očekuje da će muškarci raditi dulje od žena, jaz između spolova smanjio se s povećanjem sudjelovanja žena na tržištu rada”, navode statističari.

Produljenje očekivanog radnog vijeka u Europskoj uniji odražava promjene na tržištu rada, demografska kretanja i sve veću aktivnost starijih dobnih skupina. Ipak, usporedba među državama pokazuje da gospodarski uvjeti, mogućnosti zapošljavanja i razlike u sudjelovanju muškaraca i žena i dalje snažno utječu na duljinu radnog vijeka.