Hrvatska je treća zemlja u Europskoj uniji prema broju ispitanika koji su čuli za neki projekt sufinanciran EU fondovima, pokazuje anketa Europske komisije.
U Hrvatskoj, koja je posljednja ušla u Europsku uniju 2013. godine, 72 posto ispitanika odgovorilo da je čulo projekte iz EU fondova, dok je prosjek EU – 39 posto.
„Takav rezultat nije nas iznenadio. To je efekt nedavnog članstva u EU. Europski fondovi su i dalje novost u Hrvatskoj, oni su vijest ondje. Nedavno je u Hrvatskoj otvoren i Pelješki most, pa su ljudi čuli za projekt. U Hrvatskoj mnogi smatraju da projekti sufinancirani tim novcem imaju pozitivan utjecaj“, rekao je Gianluca Comuniello, dužnosnik Europske komisije, pri predstavljanju rezultata u Bruxellesu.
Od 72 posto ispitanika u Hrvatskoj, koji su čuli za neki sufinancirani projekt, njih 87 posto je odgovorilo da je projekt imao pozitivan utjecaj na razvoj regije ili grada gdje se odvija, pokazuje anketa.
Istraživanje Eurobarometra provela je za Europsku komisiju tvrtka Ipsos nazivajući telefonom 25.718 građana EU tijekom lipnja 2023. godine.
Zemlja sa najviše potvrdnih odgovora u ovom anketiranju je Poljska, gdje je 80 posto ispitanika reklo da je čulo za neki sufinancirani projekt, prenosi Hina. Slijedi Slovačka sa 73 posto.
Samo 15 posto Danaca, 16 posto Nijemaca i 18 posto Nizozemaca reklo je da je čulo za neki projekt sufinanciran u njihovoj zemlji. To su ujedno zemlje koje uplaćuju više novca u zajednički proračun EU-a nego što iz njega dobivaju.
„S druge strane su bogate zemlje, s velikim proračunima, gdje EU fondovi nemaju veliku ulogu. Zato se ondje rijetko u medijima spominju EU fondovi“, rekao je Comuniello.
Pročitajte još:
Novcem iz zajedničkog proračuna pune se EU fondovi iz kojih se s 85 posto sufinanciraju infrastrukturni, obrazovni, ekološki i drugi projekti čiji je cilj smanjiti razvojne nejednakosti u bloku od 27 država.
Oko 392 milijarde eura, odnosno trećina proračuna EU, namijenjena je za tu svrhu u razdoblju od 2021. do 2027. godine, Hrvatskoj je, u tom razdoblju, na raspolaganju devet milijardi eura. Novac iz EU fondova bio je prije deset godina jedan od glavnih argumenata u Hrvatskoj za članstvo u EU.
7 Odgovora
Rekao bih da je ova statistika, u najmanju ruku, upitna.
EU fondovi su europska socijala a naš cilj je ukrasti što više tog socijalnog novca jer je Hrvatima život na socijali normalna stvar.
Pravo pitanje je kolika je realna iskorištenost tih fondova do danas? Rekao bih oko 5%
Ok što kao ljudi znaju za EU fondove, a koliko ih se prijavilo na iste i povuklo sredstava
U Hrvatskoj su samo culi za EU fondove, a kakva nam je statistika u povlačenju istih!?
I dalje ne koristimo veliku vecinu toga
Ma nemamo mi pojma o tome