Cijene zlata ponovno obaraju rekorde: Prekoračile 3.080 dolara

Cijene zlata su danas nakratko dosegnule najvišu razinu i bile su veće od 3.080 dolara (2.845,30 eura), a do rasta je došlo zbog snažne potražnje središnjih banaka i strahovanja ulagača od geopolitičkih i trgovinskih rizika.

Na fizičkom tržištu je unca (28,35 grama) zlata u jutarnjoj trgovini koštala 3.083,33 dolara i bila je skuplja za 0,9 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Cijena joj je nakratko dosegnula i 3.086,21 dolar, što je najviša razina otkada se trguje na burzi. Na američkom tržištu zlatom se danas u terminskim ugovorima trgovalo po jedan posto višoj cijeni, od 3.092,50 dolara.

“Zlatu trenutačno sve ide u prilog, i američka trgovinska i fiskalna politika, i geopolitika, i usporavanje rasta”, tumači Kyle Rodda iz Capital.coma.

Cijene su prešle psihološku granicu od 3.000 dolara zbog sniženja ključnih kamatnih stopa u velikim gospodarstvima, geopolitičkih sukoba, kupnje središnjih banaka i neizvjesnosti koju su stvorile američke carine.

Ulagači tradicionalno kupuju zlato kako bi zaštitili vrijednost imovine u razdoblju pojačane i političke nestabilnosti i kako bi parirali sniženju kamatnih stopa. I središnje banke pokušavaju pojačati bilancu i osigurati zalihe u razdoblju geopolitičkih i ekonomskih napetosti. U takvim je uvjetima zlato lani, prema izračunima udruge rudarskih tvrtki WGC, poskupjelo za više od 28 posto.

Središnje banke kupovat će zlato i ove godine, procijenili su u WGC-u u prosincu. Kina je u veljači, prema podacima središnje banke, kupovala zlato četvrti mjesec zaredom, prenosi Hina.

Cijena srebra bila je danas stabilna i iznosila je 34,41 dolar po unci. Platina je pojeftinila za 0,1 posto, na 985,34 dolara, a paladij je poskupio za 0,5 posto, na 980,14 dolara.

S obzirom na rast cijena zlata bitno je napomenuti da su Hrvati lani uložili više od 350 milijuna eura u taj dragocjeni metal, što je značajan rast u odnosu na 2023. godinu. O tome smo sredinom ovog mjeseca razgovarali s dr. sc. Sašom Ivanovićem, direktorom Centra Zlata.

“Riječ je o kontinuiranom trendu rasta koji je započeo prije nešto više od 10 godina. Hrvatska je tada, ulaskom u Europsku uniju, morala uskladiti svoje zakonodavstvo s europskim standardima, što je značilo da investicijsko zlato mora postati oslobođeno svih poreza. Od tog trenutka do danas, domaće tržište zlata višestruko je naraslo. Unatoč tome, još uvijek se ne možemo pohvaliti relativnim razmjerima koje tržište zlata postiže u razvijenijim zemljama poput Njemačke i SAD-a, gdje znatno veći omjer ljudi ulaže u zlato”, rekao je za Financije.hr.

Naveo je da ulaganje u zlato raste kao posljedica više faktora. S jedne strane, investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga je vrlo privlačno ulaganje jer sa sobom nosi nizak rizik, oslobođeno je svih poreza, a njegova cijena u eurima narasla je za gotovo 40 posto samo u posljednjih 12 mjeseci. Kako raste financijska pismenost i informiranost građanstva, tako se sve više ljudi odlučuje na ulaganje u zlato.

“S druge strane, ulagači se nastoje zaštititi od krize i dugogodišnje visoke inflacije koja je dovela do toga da su cijene pojedinih proizvoda i usluga narasle za više desetaka posto, a katkad se i udvostručile. Srećom, cijena zlata u eurima je u posljednjih pet godina narasla za više od 100 posto, što je dugoročnim ulagačima u zlato sačuvalo vrijednost štednje te donijelo i značajnu zaradu”, dodao je.

Kazao je da je u posljednjih 20 godina cijena zlata porasla za više od 700 posto, uz prosječni godišnji rast koji je iznosio više od 10 posto. Zbog toga se iskusni ulagači ne obaziru na kratkoročne fluktuacije u burzovnoj cijeni koje se odvijaju na tjednoj ili mjesečnoj bazi, bilo da je riječ o rekordnoj cijeni ili korekciji cijene. Oni ne špekuliraju i ne traže brzu zaradu, nego ozbiljno i sigurno dugogodišnje ulaganje koje će sačuvati vrijednost štednje od inflacije te povrh toga donijeti zaradu.