Novi Zakon o stranim radnicima, koji je na snagu stupio početkom ove godine, donio je brojne izmjene koje se odnose kako na nositelje takozvane Plave karte, čije je važenje sada produljeno s 24 na 48 mjesec, tako i za strane radnike iz takozvanih trećih zemalja.
Poslodavac sada ima obvezu dokazivanja primjerenog smještaja za strane radnike, ako je on taj koji osigurava smještaj za radnika ili je posrednik u tom procesu. Uvodi se i obveza stranom radniku da obavijesti nadležne službe o prestanku radnog odnosa u roku od pet dana nakon što je ugovor prestao važiti, umjesto dosadašnjih 15 dana.
Propisuje se i obveza prijevoznicima koji su dovezli stranca a bez adekvatne radnih dozvola, da ga moraju i vratiti u tu zemlju o vlastitom trošku.
„Poslodavci imaju i obvezu da daju novčano jamstvo odnosno zadužnicu državi od jedne prosječne bruto plaće za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su tražili ishodovanje dozvole, jer tako je radnik koji je došao – nelegalno u Hrvatskoj. Ova sredstva koja poslodavci daju kao garanciju koristit će se za financiranje povratka ovih radnika u svoje države“, pojasnio je tada ministar Božinović.
Novi su i uvjeti za ukidanje radne dozvole – ako poslodavac ne poštiva propise o sigurnosti na radu ili se nalaze na listi poslodavaca kod kojih je evidentiran neprijavljen rad ili pomoć državljanima trećih zemalja na nezakonit način. Dozvola može biti odbijena i ako postoje dokazi da namjera stranog radnika nije rad u Hrvatskoj.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike RH, Ivan Vidiš sredinom je travnja ocijenio za medije da je novi zakon postigao ono što se htjelo – uređeniji sustav i bolju predvidljivost u zapošljavanju stranih radnika. Istaknuo je da radna dozvola sada vrijedi tri godine, što znači da se očekuje kvalitetnije planiranje i manje fluktuacije radne snage.
„Želimo osigurati da radnici znaju kada i pod kojim uvjetima dolaze. Važno je i da se tržište očisti od nelojalne konkurencije, rekao je, dodavši da se već sada na crnoj listi nalazi oko 90 poslodavaca kod kojih su zatečeni radnici bez prijava ili dozvola“, rekao je Vidiš i naglasio da Ministarstvo i dalje potiče zapošljavanje domaće radne snage, a kroz nove mjere hrvatski radnici su poslodavcima „praktički besplatni“. Cilj je, kako kaže, aktivirati što više nezaposlenih već ovog ljeta.
No za razliku od prethodnih godina, kada su u Hrvatsku u najvećem broju dolazili radnici iz susjednih Bosne i Hercegovine i Srbije, od Nove godine – novi trendovi.
Prema podacima sukladno Zakonu o strancima, u razdoblju od 01. siječnja do 31. ožujka 2025. godine Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) RH je ukupno izdalo 53.662 dozvola za boravak i rad, što je za tri posto više nego u istom periodu prošle godine. Od toga, u najvećem broju dozvole su izdate u djelatnostima graditeljstva, 17.343 te turizma i ugostiteljstva, 15.870.
U sektor industrije, angažirano je 7.185 stranih radnika, u promet i veze, 4.416, trgovinu 2.779.
„Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 34.030 dozvola, 17.250 za produljenje dozvola, te 2.382 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (2.049)“, objavio je MUP RH.
U ovom periodu najviše radnika u Hrvatsku došlo je iz Nepala, njih 12.078, a slijede radnici iz BiH (9.389) te Filipina (5.946). Slijede iz radnici iz Srbije, Indije, Sjeverne Makedonije, Egipta, Kosova, Uzbekistana i Bangladeša.
Alen Čalopek, direktor Agencije za zapošljavanje Vivesco, rekao je ranije za naš portal da, prema njihovom iskustvu, najveći deficit radnika imaju sektori turizam i ugostiteljstvo, metalni sektor, građevinski sektor, zdravstveni sektor te razne uslužne djelatnosti. Izmjene zakona o strancima, kako je rekao za Financije.hr, bolje su nego ranija zakonska rješenja.
„Novi zakon o strancima je dobro došla izmjena kojim se uređuje do sada nedovoljno reguliranih situacija u kojima su se znale naći tvrtke i sami radnici. Još je ostalo zakonom razlikovati uvjete koje se postavlja prema agencijama za privremeno zapošljavanje u odnosu na tvrtke, primjerice postoci zaposlenih državljana EU u odnosu na radnike iz trećih zemalja“, naglašava Čalopek za naš portal.
Novim zakonom, kako naglašava, bolje će se regulirati i razlikovati tvrtke i agencije koje se drže etičkih načela te će se uvelike suzbiti prostor malverzacije u koje su strani radnici upadali bez vlastite krivnje.
„Strožim pravilima rasteretit će se i državni aparat te će sami postupci donekle ubrzati, očekujem da će se velik broj predmeta izdavanja Radnih dozvola i njihovog produženja svesti na brojeve koje sustav bude mogao brže odraditi“, rekao je Čalopek za Financije.hr.
I Manuela Vukelić, suvlasnica agencije za zapošljavanje Job Hunter, ističe da je pošten tretman svih radnika veoma važan te da, među ostalim, rade provjere poslodavaca.
I ova agencija, kako je rekla na panelu „Uspješne žene powered by Financije.hr“, nastoji prije svega osigurati radnike za one sektore hrvatskog gospodarstva gdje su oni najpotrebniji – a to su ugostiteljstvo i graditeljstvo.
„Pritom je u turizmu najviše radnika iz Filipina, a u građevini Uzbekistanaca“, rekla je Vukelić.
No početak turističke sezone mogao bi promijeniti ove podatke, jer prema pokazateljima MUP-a, s početkom turističke sezone povećava se broj zahtjeva za rad u Hrvatskoj državljana iz Srbije i Sjeverne Makedonije, koji su početkom godine bili manje zastupljeni.
Pročitajte još:
Iako Hrvatska ima najnižu stopu nezaposlenosti, predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković istakao je na sjednici Vlade RH u veljači, da su potrebe hrvatskog tržišta za stranom radnom snagom i dalje velike.
„Ovaj zakon uredit će status stranih radnika i njihovu zaštitu, uredit će i nadzor nad radom agencija koje posluju pri njihovom zapošljavanju. Važno je da radimo distinkciju između reguliranog dolaska stranih radnika od nelegalnih dolazaka“, naglasio je premijer Plenković.
Job Hunter d.o.o.
Ulica kralja Petra Krešimira IV. 23, 44320, Kutina, Hrvatska
119.538,20 (2023.)
7 (2023.)
