Dogovor o preuzimanju Lukoilova inozemnog naftnog poslovanja vrijednog 20 milijardi dolara, koje bi trebalo pripasti američkoj private equity grupi Carlyle, već je gotovo deset mjeseci zaglavljen u postupku odobravanja američke vlade.
Zbog toga dio rafinerijskih kapaciteta ostaje neiskorišten upravo u trenutku snažnog rasta svjetskih cijena goriva.
Predložena transakcija odvojila bi rusku naftnu kompaniju od imovine u 17 zemalja. Američki Ured za kontrolu inozemne imovine, poznat kao OFAC, već je dao suglasnost, prenosi Financial Times. Međutim, posao još čeka konačno odobrenje administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, navode osobe upoznate s postupkom.
Odluka je zapela u međuresornom procesu u kojem sudjeluju Vijeće za nacionalnu sigurnost, State Department i Ministarstvo energetike.
„Više ni sami ne znamo gdje je predmet. Jednostavno se ništa nije dogodilo”, rekao je jedan od sudionika postupka. „Samo ondje stoji i čeka, a ne znam ni što se više čeka.”
Carlyle tvrdi da bi zaključenje transakcije moglo ublažiti pritisak na svjetska energetska tržišta jer bi grupi omogućilo preuzimanje triju europskih rafinerija i povećanje proizvodnje benzina i dizela.
Sukob na Bliskom istoku i ukrajinski napadi na ruske rafinerije izazvali su posebno izražen nedostatak dizela, zbog čega su njegove cijene u SAD-u i Europi porasle na rekordne razine.
„U europskoj imovini Lukoila postoji znatan neiskorišteni rafinerijski kapacitet koji bi mogao omogućiti dodatnu ponudu naftnih derivata na tržištu i ublažiti pritisak na cijene goriva”, priopćio je Carlyle.
„Nakon uvjetnog sporazuma postignutog početkom godine očekujemo rješenje koje će omogućiti nastavak poslovanja te imovine i šireg međunarodnog portfelja”, dodala je kompanija.
Tri rafinerije mogu preraditi 400.000 barela dnevno
Lukoilovo europsko poslovanje uključuje rafinerije u Bugarskoj i Rumunjskoj te 45-postotni udio u rafineriji Zeeland u Nizozemskoj. Ukupan kapacitet tih triju postrojenja iznosi približno 400.000 barela nafte dnevno.
Međutim, rumunjska rafinerija Petrotel ne radi od redovitih radova na održavanju provedenih prošle godine.
Osoba uključena u postupak procijenila je da bi se nakon zaključenja transakcije moglo aktivirati između 100.000 i 150.000 barela dodatnog dnevnog rafinerijskog kapaciteta.
Sjedinjene Američke Države uvele su Lukoilu sankcije u listopadu prošle godine u sklopu nastojanja da pojačaju pritisak na Moskvu zbog invazije na Ukrajinu. Sankcije su međunarodne operacije kompanije praktički odvojile od ruske matične grupe.
Američke vlasti prethodno su blokirale pokušaj trgovačke kuće Gunvor da preuzme tu imovinu.
Lukoil je nakon toga u ožujku vrijednost međunarodnog poslovanja umanjio za oko 20 milijardi dolara. Portfelj uključuje i približno tri milijarde barela dokazanih i vjerojatnih rezervi nafte i plina te proizvodi oko 250.000 barela dnevno.
„Ta je imovina ostala bez vlasničkog uporišta”, rekla je druga osoba upoznata s transakcijom. „Čeka da američka vlada odluči tko će biti njezin sljedeći vlasnik. U međuvremenu samo stoji i propada jer nitko u nju ne ulaže.”
Privremena dozvola vrijedi do 22. listopada
SAD je više puta produljivao privremene dozvole koje omogućuju nastavak poslovanja Lukoilove međunarodne imovine dok se ne riješi pitanje njezine budućnosti.
Najnovije produljenje vrijedi do 22. listopada, gotovo godinu dana nakon što je Carlyle počeo pregovore o preuzimanju.
Pročitajte još:
Transakcija se našla u dodatnom fokusu nakon što je američki Kongres ovog tjedna usvojio zakon senatora Lindseyja Grahama, čiji je cilj povećati pritisak na Moskvu udarom na rusku energetsku i obrambenu industriju.
Zakon predsjedniku omogućuje uvođenje carina do 100 posto zemljama koje kupuju rusku naftu i plin.
