Otpornost institucija i ključnih sustava više se ne može promatrati odvojeno po sektorima, jer se rizici između financija, tržišta kapitala, komunikacijskih mreža, energetike i digitalnog prostora prelijevaju gotovo trenutačno, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Ante Žigman na drugom godišnjem skupu regulatora.
Žigman je istaknuo da se otpornost u kriznim trenucima ne mjeri izvješćima ni pokazateljima, nego time nastavljaju li funkcionirati usluge na koje se građani i gospodarstvo svakodnevno oslanjaju.
Prema njegovim riječima, posljednjih godina pokazalo se kako se globalni poremećaji, od geopolitičkih napetosti i energetskih šokova do poremećaja opskrbnih lanaca i dezinformacijskih kampanja, mogu brzo preliti na tržišta, institucije i svakodnevni život građana.
Sve češće, dodao je, različiti se šokovi događaju istodobno i međusobno pojačavaju svoje učinke.
Kibernetički rizici najvidljiviji su primjer takvih prijetnji, ali nisu jedini razlog zbog kojeg regulator mora imati širu sliku. Ponekad je dovoljno nekoliko sati prekida komunikacijske infrastrukture, ozbiljan operativni poremećaj ili val dezinformacija da posljedice postanu vidljive daleko izvan sektora u kojem je problem nastao.
“Otpornost se u kriznim trenucima ne mjeri izvješćima ni pokazateljima, već time funkcioniraju li i nadalje usluge na koje se građani i gospodarstvo svakodnevno oslanjaju”, rekao je Žigman.
Kao primjer naveo je nestanak struje u Španjolskoj, kada je gotovina odjednom postala jedino sredstvo plaćanja, a mnogi građani nisu mogli doći do osnovnih potrepština jer digitalni sustavi na koje su navikli nisu funkcionirali.
“Građane u kriznim situacijama ne zanima gdje završava odgovornost jedne institucije, a počinje odgovornost druge, nego mogu li obaviti plaćanje, pristupiti svom novcu, koristiti osnovne usluge i dobiti pouzdanu informaciju”, poručio je guverner HNB-a.
Predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti Tonko Obuljen rekao je da kibernetički napadi odavno više nisu samo tehnički incidenti. Oni mogu biti instrument pritiska, nanošenja gospodarske štete, manipulacije informacijama i narušavanja povjerenja u institucije.
“Kibernetički rizik postaje pitanje otpornosti cijelog društva”, rekao je Obuljen.
Naglasio je da financijski sektor, javna uprava, krizno upravljanje, mediji, hitne službe i svakodnevni život građana ovise o dostupnim, sigurnim i otpornim mrežama.
Prema njegovim riječima, regulatorni odgovor na potencijalne incidente mora biti koordiniran, uz pravodobnu razmjenu informacija i suradnju.
“Otpornost je sposobnost stalne prilagodbe jer prijetnje se mijenjaju puno brže od naših regulatornih ciklusa, tehnologije se razvijaju puno brže od procedura, a napadači redovito koriste napredne tehnologije, danas već i umjetnu inteligenciju, kao i društveni inženjering kako bi zaobišli klasične obrambene mehanizme”, rekao je Obuljen.
Dodao je da napadači pritom vrlo često ciljaju čovjeka, odnosno pojedinca kao slabu kariku sustava.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da razvoj hrvatskog gospodarstva traži jasna pravila, snažne institucije i regulatorni sustav koji može pravodobno odgovoriti na globalnu nestabilnost, digitalnu transformaciju i kibernetičku sigurnost.
Vlada i Ministarstvo gospodarstva, rekao je, podupiru napredak kroz regulatorne okvire.
“Potičemo implementaciju svih modernih tehnologija, tehnoloških inovativnosti i umjetne inteligencije te je na taj način potrebno da se razvija i zakonodavni, ali isto tako i regulatorni okvir koji će stvarati jasne preduvjete za propulzivno gospodarstvo, kako bi svim investitorima bili jasni uvjeti tržišta na koje ulažu”, rekao je Šušnjar.
Govoreći o kibernetičkoj sigurnosti, ministar je rekao da Hrvatska ima siguran sustav, ali da je ključ uspjeha u neprestanom usavršavanju.
“Imamo vrlo siguran sustav, ali svakodnevna edukacija naših službenika, građana i gospodarstva doprinosi podizanju sigurnosti sustava”, rekao je.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Čorić također je naglasio važnost regulatora, ističući da su oni neizostavan dio okvira nacionalne sigurnosti.
Regulatorni sustav, prema njegovim riječima, mora odgovarati na kibernetičke napade, geopolitičke nestabilnosti i poremećaje, ubrzani razvoj umjetne inteligencije, klimatske izazove i druge prijetnje.
Čorić je ocijenio pozitivnim to što se u Hrvatskoj počinje razvijati kultura promatranja regulatornih sustava kao jedinstvene cjeline. Suradnja među regulatorima, razmjena informacija i zajedničko djelovanje, rekao je, nisu važni samo zbog učinkovitosti sustava, nego i zbog očuvanja povjerenja građana u institucije.
Zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić upozorila je da su od komercijalnih napada, kojima je cilj financijska korist napadača, još opasniji napadi na javne usluge, bolnice, kritičnu infrastrukturu i energetski sustav.
Kod takvih napada cilj nije zarada, nego stvaranje kaosa, onemogućavanje institucija da rade svoj posao i pružaju usluge građanima te produljenje oporavka od napada.
Staničić je istaknula da se najviše treba pripremiti za pitanje unutarnje otpornosti, odnosno koliko brzo sustavi mogu povratiti podatke i spriječiti da napadači s njima naprave veću štetu.
Za sada, rekla je, sustav u Hrvatskoj i na razini Europske unije pokazuje određenu razinu otpornosti.
Pročitajte još:
Poruke sa skupa regulatora pokazuju da se pojam otpornosti sve više širi izvan klasične financijske stabilnosti. U digitaliziranom gospodarstvu rizik više ne ostaje zatvoren u jednom sektoru. Prekid mreže može postati problem plaćanja, kibernetički incident može postati problem povjerenja u institucije, a dezinformacija može imati gospodarske posljedice.
Zato regulatori sve više naglašavaju koordinaciju, razmjenu informacija i pripremu za scenarije u kojima više sustava mora funkcionirati istodobno. Za građane se to na kraju svodi na vrlo praktično pitanje: mogu li u krizi platiti račun, doći do novca, koristiti osnovne usluge i znati kojoj informaciji mogu vjerovati.
