Više od petine svih radnika u Hrvatskoj zaposleno je u Zagrebu

U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine najviše zaposlenih zabilježeno u Gradu Zagrebu, njih 379.180, što čini 22,2 posto od ukupnog broja zaposlenih, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). S druge strane, u Ličko-senjskoj županiji bilo je najmanje zaposlenih, 17.668, što je jedan posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.

Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem prosinca lani u Hrvatskoj su registrirane 91.563 nezaposlene osobe, što je 20,4 posto ili 23.419 osoba manje nego u prosincu 2023. godine. Novoprijavljenih je bilo ukupno 11.799, za 1,3 posto manje nego u istom mjesecu u godini prije. Iz evidencije nezaposlenih izašlo je pak 10.133 ljudi, što je za 0,9 posto manje nego u zadnjem mjesecu 2023.

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 16.588 ili 18,1 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj, u Osječko-baranjskoj županiji ih je bilo 11.569 ili 12,6 posto i u Gradu Zagrebu 10.040 ili 11 posto. Najmanji broj registriranih nezaposlenih osoba bio je u Ličko-senjskoj županiji, njih 1.159 ili 1,3 posto.

Kada zaposlenost promatramo prema spolu, statistički podaci DZS-a pokazuju da je najviše žena u tom razdoblju bilo zaposleno u Gradu Zagrebu, njih 187.037, što čini 23,3 posto ukupnog broja zaposlenih žena u RH. Najmanje ih je bilo u Ličko-senjskoj županiji, samo 7.953 ili jedan posto od ukupnog broja zaposlenih žena u Hrvatskoj.

Na godišnjoj razini, u prosincu 2024., porastao je broj zaposlenih u pravnim osobama u 20 županija, a najviše u Virovitičko-podravskoj županiji, za 3,6 posto. U razdoblju od listopada do prosinca 2024., u usporedbi s istim razdobljem u 2023., zabilježen je porast broja zaposlenih u pravnim osobama u svim županijama, najviše u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, po 3,5 posto.

U prosincu je na godišnjoj razini broj zaposlenih žena u pravnim osobama porastao u 20 županija, a najviše u Virovitičko-podravskoj županiji, za 7,7 posto. I u zadnjem tromjesečju prošle godine je na godišnjoj razini porastao broj zaposlenih žena u pravnim osobama u 20 županija, u rasponu od 0,3 posto u Međimurskoj županiji do 7,2 posto u Virovitičko-podravskoj županiji.

Istodobno, samo u jednoj županiji je evidentiran pad broja zaposlenih žena, a to je Varaždinska županija, gdje je broj zaposlenih žena bio manji za 0,2 posto.

U Virovitičko-podravskoj županiji je zabilježena najveća stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu 2024. i iznosila je 10,2 posto, što je za 5,1 postotni bod više od registrirane stope nezaposlenosti u Hrvatskoj. Najmanja je pak bila u Gradu Zagrebu i iznosila je 2,6 posto, to je za 2,5 postotnih bodova manje od registrirane stope nezaposlenosti u državi.

Kada je riječ o ženama, najveća stopa registrirane nezaposlenosti u zadnjem mjesecu lani bila je u Osječko-baranjskoj županiji, 12,4 posto, što je za 6,6 postotnih bodova više od registrirane stope nezaposlenosti za žene u RH, dok je najmanja bila u Gradu Zagrebu, 2,7 posto.

Posljednjeg dana 2024. godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), bilo je 1.708.872 registriranih osiguranika što je za 3,64 posto ili 59.995 osiguranika više nego 31. prosinca 2023. godine. Broj osiguranika pri HZMO-u raste proteklih godina kako raste i zaposlenost, prenosi Hina.

Najveći broj osiguranika prema djelatnostima na kraju prosinca prošle godine evidentiran je u kategoriji trgovina na veliko i malo-popravak motornih vozila i motocikala, i to 252.550 ljudi, a zatim slijede prerađivačka industrija s 250.261 osoba, građevinarstvo s brojkom od 152.345 osoba te obrazovanje sa 129.171 zaposlenih.