Uvoz plina iz Rusije, unatoč dogovoru Europske unije (EU) o odustajanju od tog izvora, rastao je u prvim mjesecima ove godine u odnosu na prošlu godinu.
Ruski ukapljeni prirodni plin (LNG) nastavlja dolaziti preko Španjolske, Francuske, Belgije i Nizozemske dok su isporuke putem plinovoda koncentrirane na Mađarsku, Slovačku i Grčku.
Prema planu EU-a, ruski plin bi trebao prestati dolaziti od iduće godine uz iznimke za Mađarsku i Slovačku.
Prema izvješću europske agencije koja okuplja nacionalne energetske regulatore ACER, ove godine je uvoz ruskog plina plinovodima povećan za sedam posto u odnosu na prve mjesece 2025. dok je kod LNG-a rast 11 posto. Posebice je uvoz LNG-a pojačan nakon ožujka.
Izvješće ACER-a se odnosi na razdoblje od početka godine do kraja svibnja.
ACER je, inače, zadužen objaviti dva godišnja izvješća o stanju s uvozom ruskog plina, i to početkom srpnja ove i početkom srpnja iduće godine.
Prema ocjeni te agencije, uvoz je povećan jer dobavljači ubrzavaju isporuke prema postojećim ugovorima prije no što zabrana uvoza stupi na snagu.
Novi ugovori o uvozu plina iz Rusije praktično su zabranjeni od ožujka ove godine dok oni stari bi trebali postupno isteći tijekom 2027. kako bi se izbjegli tržišni poremećaji.
Postojeći ugovori predstavljaju tržišnu opskrbu od 45 do 55 milijardi kubičnih metara godišnje. Prije početka rata u Ukrajini Rusija je isporučivala EU-u 150 do 157 milijardi kubičnih metara plina godišnje.
ACER ističe da povećanje uvoza ove godine nikako ne znači da sankcije ne djeluju ili da se zaobilaze EU pravila.
Dodatni faktor ove godine za požurivanje dogovorenih isporuka iz Rusije je bio i rat na Bliskom istoku.
Analitičar za LNG tržište u tvrtki Kpler Ronald Pinto slaže se s ocjenama ACER-a.
“Suočeni s poremećajima na globalnom tržištu LNG-a europski tržišni akteri su se oslanjali na raspoložive izvore koristeći u potpunosti fleksibilnost koja postoji unutar postojećih ugovora”, kazao je za Euronews.
On je dodao da je u lipnju došlo do blagog godišnjeg pada uvoza plinovodima što je komercijalna reakcija na zabranu takvog uvoza temeljem kratkoročnih ugovora od koja je stupila na snagu 17. lipnja.
“To može upućivati da su tržišni sudionici započeli smanjivati svoju izloženost u kontekstu postupnog napuštanja ruskog plina”, kazao je Pinto.
Trenutačno ruski plin zadovoljava 12 posto potreba EU-a, no ta ovisnost nije ravnomjerno raspoređena, odnosno usmjerena je na manji broj država.
U 2024. Mađarska i Slovačka su ruskim plinom pokrivale 70 do 80 posto potreba, a Grčka 50 do 55 posto.
Sada izazov nije dostupnost plina koji bi zamijenio ruski već pitanje hoće li infrastruktura dovoljno kvalitetno odgovoriti kako bi se mogle srednjoeuropske zemlje opskrbljivati iz drugih pravaca.
Podsjetimo da je jedan od takvih pravaca onaj koji dolazi iz Hrvatske preko LNG terminala na Krku čiji je kapacitet nešto malo više od šest milijardi kubičnih metara godišnje.
Ono što je problem kod uvoza LNG-a iz SAD-a i s Bliskog istoka su pravila EU-a o metanu koja od proizvođača tog plina traže da plate određene naknade zbog zagađivanja povezanog s proizvodnjom.
Amerikanci su zaprijetili da će se smanjiti isporuka LNG-a Europi ako ta pravila ostanu važeća kakva su danas.
Pročitajte još:
EU računa na veću rumunjsku proizvodnju na Crnom moru te na uvoz južnim koridorom iz Azerbajdžana.
ACER zaključuje da prave ekonomske posljedice odustajanja od ruskog plina tek treba osjetiti. Zabrana uvoza ruskog LNG-a stupa na snagu u siječnju iduće godine, a plinovodima od rujna 2027.
