Uvoz energenata iz Rusije u EU se smanjuje i u drugom tromjesečju 2023.godine

Nakon snažnog povećanja uvoza energije u Europsku uniju, između 2021. i 2022. godine, scenarij je drugačiji u 2023. godini. Uvoz se smanjuje i to drugi kvartal za redom, u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, podaci su statističkog ureda EU – Eurostata.

Uvoz energenata u EU smanjen je za 39,4 posto u smislu vrijednosti i 11,3 posto u smislu neto mase (težina izražena u tonama). Ovi rezultati slijede pad od 26,5 posto odnosno 6,1 posto u prvom kvartalu ove godine.

U smislu neto mase, udjeli Rusije u uvozu naftnih ulja i prirodnog plina u EU neprestano se smanjuju od drugog kvartala 2022. godine. Uvoz ruskih naftnih ulja pao je s mjesečnog prosjeka od 8,7 milijuna tona, koliko je iznosio u drugom kvartalu 2022. godine na 1,6 milijuna tona u drugom tromjesečju ove godine, što je smanjenje od 82 posto, stoji u objavi Eurostata.

No, nasuprot tome, uvoz iz zemalja izvan EU partnera, osim Rusije, porastao je za 5,8 milijuna tona – s 31,5 milijuna na 37,3 milijuna tona.

Udio Rusije u ukupnom uvozu naftnih ulja u EU iznosio je četiri posto u drugom kvartalu 2023. godine, što je značajna razlika u odnosu na udio od 21,6 posto zabilježen u istom kvartalu prošle godine.

Uvoz prirodnog plina u EU također je smanjen i to za 17 posto u smislu neto mase u drugom tromjesečju 2023., u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. godine. Uvoz prirodnog plina iz Rusije, priopćio je Eurostat, smanjen je s mjesečnog prosjeka od 5,1 milijuna tona u drugom kvartalu 2022. godine na 2,5 milijuna tona u drugom kvartalu 2023. godine.

Diverzifikacija dobavljača u tijeku

Ruski rat protiv Ukrajine naveo je EU da provede nekoliko paketa sankcija, koje su izravno i neizravno utjecale na trgovinu naftom i prirodnim plinom. Utjecaj sankcija, ocjenjuje Eurostat, sad je vidljiv u rastućoj diversifikaciji opskrbljivača energijom.

Što se tiče nafte, zabrana EU na uvoz ruske sirove nafte pomorskim putem stupila je na snagu 5. prosinca 2022. godine, nakon čega je uslijedio embargo na rafinirane naftne proizvode od 5. veljače 2023. godine, što je utjecalo na rezultate u prvom i drugom tromjesečju 2023.

U drugom kvartalu 2022. godine, Rusija je bila vodeći dobavljač naftnih ulja, s udjelom od 15,9 posto u ukupnom uvozu EU. U drugom kvartalu 2023. Rusija je zauzela tek 12. mjesto, s udjelom od 2,7 posto, što je smanjenje od 13,2 postotna boda u usporedbi s 2022. godinom.

Nasuprot tome, Norveška, Kazahstan, Sjedinjene Američke Države i Saudijska Arabija zabilježili su porast njihovog udjela u istom razdoblju, a Libija je postala važan partner, s udjelom od 8,1 posto u uvozu nafte u EU.

Slična je situacija bila i za prirodni plin u plinovitom stanju, pri čemu je udio Rusije pao za 14,5 pp, odnosno na 13,8 posto ukupnog uvoza EU, dok su udjeli Alžira i Norveške značajno porasli.

U drugom tromjesečju 2023. godine Norveška je bila najveći dobavljač EU s udjelom od 44,3 posto ukupnog uvoza EU, a slijede je Ujedinjeno Kraljevstvo i Alžir.

Što se tiče ukapljenog prirodnog plina, Sjedinjene Države ostaju daleko vodeći dobavljač EU u drugom kvartalu 2023. godine, s udjelom od 46,4 posto u ukupnom uvozu EU, a slijede Rusija (12,4 posto), Katar (10,9 posto) , Alžir (9,9 posto) i Nigerija (5,1 posto). Među tim dobavljačima samo su Alžir i Nigerija zabilježili povećanje udjela u usporedbi s drugim kvartalom 2022. godine.

Nasuprot tome, odgovarajući udjeli Sjedinjenih Država, Rusije i Katara pali su za 2,8 procentnih poena, odnosno 2,7 te 1,1 procentni poen. Norveška i Oman postali su važni dobavljači s udjelima od 3,3 posto, odnosno 2,9 posto.