Američki predsjednik Donald Trump objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social da je naložio ministru financija Scottu Bessentu da zaustavi proizvodnju kovanica od jednog centa odnosno jednog penija, kako mu je čest kolokvijalni naziv u SAD-u.
„Izbacimo rasipnost iz proračuna naše velike nacije, čak i ako je to cent po cent,“ napisao je predsjednik Trump, opisujući ovaj potez kao mjeru smanjenja troškova, navodi BBC.
SAD već dugo raspravlja o troškovima i koristi penija. Izrada i distribucija kovanica od jednog centa stoji 3,69 centi, pokazalo je godišnje izvješće o američkim kovanicama za 2024. godinu.
Odluka predsjednika Trumpa nadovezala se na upozorenje Odjela za učinkovitost državne uprave (Doge) na čelu s Elonom Muskom o troškovima kovanja penija, o kojem se već dugo raspravlja u SAD.
Dok kritičari tvrde da je novčić od cinka i bakra rasipanje novca i resursa, zagovornici ističu da pomaže u održavanju nižih cijena i doprinosi prikupljanju sredstava za humanitarne organizacije.
No, ova odluka ponovo je potakla i raspravu na razini EU o mogućem povlačenju kovanica od jednog i dva eurocenta, koja traje već dulje od deset godina. Na kraju prosinca 2021. godine širom eurozone u optjecaju je bilo više od 141 milijarde kovanica, od čega je kovanica od jednog centa bilo 38,12 milijardi a kovanica od dva centa – 29,68 milijardi.
Uredba (EU) br. 651/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine naložila je Komisiji da provede analizu učinaka daljnjeg izdavanja kovanica od jednog i dva centa, uključujući analizu troškova i koristi koja uzima u obzir stvarne proizvodne troškove tih kovanica u odnosu na njihovu vrijednost i koristi.
I 2013. godine stiglo je izvješće – Europska komisija izvijestila je Europski parlament i Vijeće iz 2013. godine da je proizvodnja kovanica od jednog centa, značajan gubitak gubitak za eurozonu.
U istom izvješću Europske komisije iz 2013. godine navedeno je da su članice eurozone zbog visokih troškova proizvodnje kovanica od jednog i dva centa od uvođenja eura 2002. godine do 2013. izgubile ukupno 1,4 milijarde eura.
„Troškovi proizvodnje i izdavanja općenito su visoki i troškovi njihove nabave za većinu su članica i do četiri puta veći od njihove nominalne vrijednosti“, navela je Komisija u izvješću.
Nažalost, Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija ne objavljuju javno točne troškove proizvodnje pojedinih eurokovanica, uključujući kovanicu od jednog centa. Troškovi proizvodnje mogu varirati ovisno o zemlji članici, jer svaka država eurozone odgovorna je za proizvodnju vlastitih kovanica, a troškovi ovise o čimbenicima poput cijena sirovina, troškova rada i količine proizvedenih kovanica.
Ipak je poznato da su troškovi proizvodnje manjih apoena, relativno visoki u odnosu na njihovu nominalnu vrijednost. Zbog toga su neke zemlje, poput Finske, odlučile prestati s proizvodnjom ovih kovanica i uvele su praksu zaokruživanja cijena na najbližih pet centi kako bi smanjile potrebu za njima.
No, ukidanje se nije desilo jer su građani pak, prema izvješću EK iz 2013. godine, privrženi kovanicama od jednog i dva eurocenta i strepe od inflacije u slučaju njihovog povlačenja, ali istodobno smatraju da nemaju vrijednost i ne vraćaju ih plaćanjem u opticaj, stoji u izvješću EK.
„Troškovi proizvodnje nalagali bi prestanak njihova izdavanja, ali treba ih uravnotežiti s drugim čimbenicima, posebice s negativnom reakcijom javnosti koju bi propisi o zaokruživanju mogli izazvati“, zaključila je tada Komisija.
Umjesto odluke – anketa
Većina građana eurozone danas podupire povlačenje iz upotrebe kovanica od jednog i dva eurocenta, u prosjeku njih 61 posto, prema anketi Eurobarometra provedenoj u listopadu 2024. godine i objavljenoj u prosincu.
Nešto više od šest od deset ispitanika koji žive u europodručju zalaže se za ukidanje kovanica od jednog i dva eurocenta u europodručju i primjenu obveznog zaokruživanja konačnog iznosa kupovine prema gore i dolje.
Opcija njihovog povlačenja iz upotrebe i obaveznog zaokruživanja cijena naniže ili naviše ima najviše pristaša u Slovačkoj i Italiji, čak oko 85 posto, pokazalo je istraživanje Eurobarometra provedeno među više od 18.600 ispitanika iz svih 20 država eurozone.
U Hrvatskoj tu opciju podupire 56 posto građana, pokazalo je istraživanje provedeno u razdoblju od 7. do 15. listopada 2024.
Manje od polovine građana podupire povlačenje i zaokruživanje cijena samo u Španjolskoj, Grčkoj i na Cipru.
U anketi u listopadu samo se ispitanike u Hrvatskoj pitalo imaju li problema s razlikovanjem kovanica. Nešto više od polovine njih navelo je da ih razlikuju ‘vrlo lako’ ili ‘prilično lako’, a 12 posto ‘jako teško’ i ‘prilično teško’. Ta skupina uglavnom ima problema s kovanicama od jednog ili dva centa, pokazalo je istraživanje.
Druge zemlje već su ukinule kovanice male vrijednosti. Kanada je prestala proizvoditi svoje novčiće od jednog centa 2012. godine zbog visokih troškova proizvodnje i sve slabije kupovne moći uzrokovane rastom cijena.
U Velikoj Britaniji se 2024. nije kovao nijedan novi novčić zbog smanjenog korištenja gotovine, budući da su vlasti procijenile da ih ima dovoljno u opticaju.
Britansko Ministarstvo financija priopćilo je da se kovanice od jednog ili dva penija ne ukidaju, ali kako sve više ljudi živi bezgotovinski, bilo je nekoliko godina u kojima nisu kovane nove kovanice od dva penija. I kovanice od 20 penija povremeno su prolazile kroz razdoblja bez nove proizvodnje.
Pročitajte još:
A da kovanice od jednog ili dva centa nisu interesantne pokazuje i podatak iz 2023. godine, koji je objavila Hrvatska narodna banka (HNB) a odnosi se na krivotvorenje novca, uključujući i kovanice.
Tijekom te godine, HNB je evidentirala 4.920 krivotvorenih euronovčanica nominalne vrijednosti 301.015 eura i 3.962 krivotvorene eurokovanice nominalne vrijednosti 7.760 eura, naveli su tada u svom Godišnjem izvješću. Usporedbe radi, tijekom 2022. ukupno je evidentirano 437 komada krivotvorenih novčanica svih valuta koje su izdvojene iz opticaja, pri čemu 260 komada krivotvorenih eura.
No među kovanicama, najmanji apoen za krivotvorenje je jedan euro.
