Subotnje jutro u Zagrebu sve češće znači tenisice, nekoliko kilometara trčanja i kavu s ekipom koja se možda do prije nekoliko tjedana nije ni poznavala. Već sutra, 26. rujna, na savskom nasipu kod Boćarskog doma održava se RUN4FH, utrka na pet kilometara koja uz samo trčanje uključuje glazbeni program i druženje nakon prolaska kroz cilj. Startnina je 20 eura, a organizatori očekuju rekreativce i iskusnije trkače.
RUN4FH samo je jedna od brojnih utrka koje se ovoga vikenda održavaju diljem Hrvatske. Prema kalendaru platforme Runners.hr, 26. rujna trči se od Zagreba, Samobora i Pule do Raba, Bilogore, Sukošana, Preloga, Opatije i Vele Luke. Nekoliko dana poslije, 1. listopada, slijedi zagrebački B2Run.
No zanimljivija promjena od samog povećanja broja utrka događa se između njih. Trčanje, dugo percipirano kao izrazito individualan sport, ubrzano postaje društvena aktivnost, a run clubovi mjesto na kojem se trenira, upoznaju ljudi, pije kava i susreću potrošači s brendovima.
Podaci Strave pokazuju da se broj novih klubova otvorenih na toj platformi tijekom 2025. gotovo učetverostručio, na ukupno milijun, dok je broj trkačkih klubova porastao 3,5 puta. Događanja koja organiziraju klubovi istodobno su porasla 50 posto. Stravino istraživanje obuhvatilo je više od 30 tisuća ljudi, uz podatke o aktivnostima više od 180 milijuna korisnika platforme.
Posebno je zanimljiva generacija Z. Čak 64 posto pripadnika te generacije u Stravinu istraživanju izjavilo je da bi radije potrošilo novac na sportsku opremu nego na spoj, dok ih sport sve češće vodi upravo do novih poznanstava. U odnosu na generaciju X, 39 posto više pripadnika generacije Z navodi fitness kao način upoznavanja ljudi sličnih interesa. Gotovo trećina planira ove godine povećati izdvajanja za fitness.
Besplatno trčanje kao marketinški proizvod
Takvu publiku vrlo su brzo prepoznali proizvođači tenisica i sportske opreme, tehnološke kompanije, trgovci, proizvođači napitaka, ali i kafići i restorani. Članstvo u run clubu uglavnom je besplatno, ali osoba koja redovito trči kupuje tenisice, tehničku odjeću, sportski sat, plaća startnine i putovanja na utrke te troši na hranu i dodatke povezane sa sportom.
Zagreb već ima primjere takvog spajanja zajednice i brendova. Adidas Runners Zagreb organizira tri treninga tjedno, od intervala na Sveticama do subotnjih dužina od deset do 20 kilometara, a treninzi su podijeljeni prema tempu i uključuju i početnike.
Još je izraženiji primjer ovogodišnji Zalando Zagrebački noćni cener. Uoči utrke 8. studenoga organizirana su četiri Run Vibes druženja. Prvo je održano 19. rujna i počelo je kavom u Trčaoni, nakon čega su sudionici trčali tri do pet kilometara po savskom nasipu, a potom ostali na druženju uz glazbu i okrepu. Dijelila se Zalando oprema, a među partnerima događanja pojavljuju se Powerade i Garmin.
Sljedeća druženja uključuju štafetnu utrku, trčanje Maksimirom sa završetkom kod kavane Darling & Shegrts te trčanje središtem Zagreba. Organizator svaki događaj ograničava na 50 sudionika ili 50 timova, a zajednica komunicira preko vlastitog WhatsApp kanala.
Model vrlo jasno pokazuje zašto je run club zanimljiv marketingu. Umjesto oglasa za nove tenisice ili sportski sat, brend proizvod stavlja izravno u ruke skupini ljudi koja će ga koristiti, fotografirati, komentirati i vrlo vjerojatno o njemu razgovarati s drugim trkačima.
I domaća platforma Runners.hr svoju poslovnu ponudu otvoreno gradi upravo na toj vezi. Osim kalendara utrka i klubova, tvrtkama nudi osmišljavanje i produkciju brendiranih trčanja, promociju, sadržaj za društvene mreže, affiliate partnerstva i post-event analitiku. Dio ponude je i mreža restorana, kafića, sportskih brendova i drugih lokala koji se uključuju u iskustvo nakon trčanja.
Kava nakon pet kilometara je dio proizvoda.
Zašto svi žele trkače
Iza interesa brendova stoji tržište koje nastavlja rasti. Jedan od najvidljivijih primjera je švicarski proizvođač sportske opreme On. U drugom tromjesečju ove godine kompanija je u Europi, Bliskom istoku i Africi ostvarila 228,2 milijuna švicarskih franaka prihoda, 15,4 posto više nego godinu ranije. Prodaja izravno krajnjim kupcima u prvom polugodištu globalno joj je porasla 21,4 posto.
Posebno brzo raste prodaja sportske odjeće i dodataka. Prihodi od odjeće u prvih šest mjeseci skočili su 46,4 posto, a od dodataka čak 80,3 posto.
Sportska odjeća sve više se nosi izvan treninga, satovi i drugi nosivi uređaji postaju standardna oprema, a utrke su postale događanja s glazbom, hranom, sponzorima i sadržajem za društvene mreže.
Promijenila se i sama ideja trkačkog kluba. Za ulazak više nisu potrebni atletska staza, trener i ambicija za rušenje osobnog rekorda. Novi klub može krenuti s platoa trgovačkog centra, ispred kafića ili trgovine i završiti zajedničkim doručkom.
Upravo taj niski prag ulaska pomaže širenju zajednica. Na aktualnom kalendaru Runners.hr samo adidas Runners Zagreb održava tri redovita treninga tjedno, dok platforma okuplja klubove i događanja i u drugim hrvatskim gradovima.
Trkač pritom možda ništa neće platiti organizatoru zajedničkog treninga. No ako putem kupi novi par tenisica, sportski sat, plati nekoliko startnina i nakon treninga ostane na kavi, njegova tržišna vrijednost postaje mnogo veća od cijene jednog treninga.
Zbog toga run clubovi postaju zanimljivi i kompanijama koje nemaju mnogo veze s atletikom. Nude ono što je klasičnim oglašavanjem sve teže kupiti, a to je grupa ljudi koja se redovito okuplja, međusobno komunicira i zajedničko iskustvo povezuje s brendom.
Pročitajte još:
Netko će sutra na zagrebačkom nasipu pokušati istrčati svojih najbržih pet kilometara, netko će doći zbog zdravlja, a netko zato što nakon cilja slijede glazba i društvo.
Ta posljednja skupina možda najbolji pokazatelj koliko se trčanje promijenilo. Nekad je bilo dovoljno zavezati tenisice i krenuti sam.
Jedan odgovor
Plati da bi trčao – ko’ iz Alan Forda