Europa se suočava s novim udarom ekstremnih vrućina koje ne opterećuju samo građane, nego i elektroenergetske sustave. U Francuskoj su desetci tisuća kućanstava ostali bez električne energije, dok je britanski operator elektroenergetske mreže izdao rijetko ljetno upozorenje zbog mogućeg pritiska na opskrbu strujom.
Francuska je ovih dana zabilježila jedan od najjačih toplinskih valova otkako postoje mjerenja. Nacionalni temperaturni pokazatelj, koji računa prosjek dnevnih i noćnih temperatura na 30 mjernih postaja, dosegnuo je 29,8 stupnjeva, najvišu razinu od početka mjerenja 1947. godine.
Zbog ekstremnih temperatura četiri dodatna francuska departmana stavljena su pod najviši stupanj upozorenja, dok je velik dio zemlje pod narančastim alarmom. Prema izračunima AFP-a, više od 90 posto francuskog stanovništva izloženo je ekstremnoj vrućini, a u dijelovima zemlje očekuju se temperature između 39 i 41 stupnja.
Vrućina je izazvala i ozbiljne probleme u elektroenergetskoj mreži. U departmanu Finistère na sjeverozapadu Francuske oko 68 tisuća kućanstava ostalo je bez struje nakon incidenta povezanog s transformatorom. U jednom trenutku bez električne energije bilo je do 106 tisuća korisnika francuske mreže.
Ekipe su radile tijekom noći kako bi otklonile kvar, no potpuna obnova opskrbe očekivala se tek krajem dana. Francuski primjer pokazuje koliko ekstremne temperature mogu opteretiti infrastrukturu koja je velikim dijelom građena za klimatske uvjete prije današnjih sve češćih i intenzivnijih toplinskih valova.
Istodobno je u Francuskoj snažno porasla potražnja za ventilatorima i klima-uređajima. Trgovački lanac Carrefour u jednom je danu prodao 30 tisuća uređaja, što je, prema riječima čelnika kompanije, tisuću puta više nego u uobičajenom danu. Rast prodaje zabilježili su i Amazon te trgovci elektroničkom opremom.
Sličan pritisak osjeća i Ujedinjeno Kraljevstvo. Britanski operator elektroenergetskog sustava izdao je upozorenje tržištu da bi opskrba električnom energijom u večernjim satima mogla biti pod pritiskom zbog ekstremne vrućine.
Riječ je o takozvanoj obavijesti o smanjenoj sigurnosnoj margini, kojom se od tržišta traži da osigura dodatne kapacitete ako budu potrebni. Takva se upozorenja češće izdaju zimi, kada raste potražnja za grijanjem, pa je ljetno upozorenje dodatni signal da se energetski rizici mijenjaju.
Toplinski valovi u Europi sve češće pokazuju da ljetne vrućine više nisu samo zdravstveni problem. One postaju i pitanje energetske sigurnosti, jer istodobno povećavaju potrošnju električne energije za hlađenje i opterećuju mrežnu infrastrukturu.
Pročitajte još:
Zemlje koje su dugo bile naviknute na blaža ljeta sada se suočavaju s novom stvarnošću: zgrade nisu projektirane za ekstremne vrućine, klima-uređaji se sve brže kupuju, a elektroenergetske mreže moraju izdržati vršna opterećenja koja su nekada bila tipičnija za zimsku sezonu.
Ako se takvi toplinski valovi nastave ponavljati, Europa će morati ubrzati ulaganja u mreže, energetsku učinkovitost zgrada, sustave hlađenja i prilagodbu infrastrukture novim klimatskim uvjetima.
