Gospodarstvo Europske unije (EU) je u prvom tromjesečju ove godine, prema sezonski prilagođenim podacima, ispustilo 837 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida što je blago ili 0,3 posto više no u zadnjem kvartalu lani.
Istodobno, nije bilo promjena u bruto društvenom proizvodu (BDP) u usporedbi s posljednjim tromjesečjem 2025. godine.
Sektor koji je najviše pridonio rastu emisija bio je energetski, odnosno proizvodnja električne energije, plin, para i klimatizacijski uređaji, s rastom od 4,8 posto.
Kućanstva su imala rast emisija od 1,3 posto dok su industrija i promet te skladištenje ostvarili pad od po 0,6 posto.
U usporedbi s prvim tromjesečjem u 2025. godini emisije su pale za 1,2 posto dok je BDP EU-a povećan za 0,8 posto.
Količina emisija je pala u sedam zemalja od 27 članica u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.
Najveći pad emisija imala je Slovenija, i to za pet posto, nakon čega slijedi Luksemburg s 3,8 posto te Rumunjska s 2,7 posto.
Najveći rast pak imala je Estonija stopom od 9,7 posto ispred Finske sa 6,4 posto i Bugarske sa 4,6 posto.
U tim zemljama rast emisija uglavnom proizlazi iz građevinskog i energetskog sektora.
Izvor: Eurostat
Od 20 zemalja u kojima su povećane emisije u 18 je istodobno rastao i BDP. Među njima je i Hrvatska. Od sedam zemalja u kojima su emisije bile niže četiri ih je imalo veći ili jednak BDP kao u prethodnom kvartalu.
Očekivano je u prvom tromjesečju najveću količinu stakleničkih emisija imala Njemačka, a brojka je bila 172,5 milijuna tona što je praktično nepromijenjeno u odnosu na posljednja tri mjeseca 2025. godine.
Druga je bila Francuska sa 100,4 milijuna, a onda Italija s 96,2 milijuna tona.
Hrvatska je ispustila 6,48 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida i to je bio blagi rast naspram 6,35 milijuna tona u prethodnom kvartalu.
U usporedbi s prvim tromjesečjem 2025. godine rast je osjetniji jer je tada količina bila 5,98 milijuna tona. Dakle, razlika je otprilike 500 tisuća tona.
Pročitajte još:
Slovenija je, prema podacima za prva tri mjeseca ove godine, ispustila 3,77 milijuna tona. U posljednjem kvartalu lani to je bilo 3,97 milijuna tona. U prva tri mjeseca prošle godine količina je bila 3,82 milijuna tona.
Od zemalja EU-a koje su imale veće količine ispuštenih stakleničkih plinova ističu se još Poljska s 92 milijuna i Španjolska sa 72 milijuna tona, no dok je kod Španjolske volumen smanjen u Poljskoj je rastao.
4 Odgovora
Rast emisija u Hrvatskoj je upitan, s obzirom na EU-ine ciljeve o smanjenju stakleničkih plinova. Kako će se ovo odraziti na naše ciljeve održivosti?
Koliko će ove godine ukupno porasti emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj?
Hrvatska povećava emisije stakleničkih plinova, što pokazuje loše upravljanje energetskim resursima.
Baš loše za nas.