Proizvodnja struje u EU iz ugljena rekordno niska, u Hrvatskoj udio oko pet posto

U prošloj godini udio ugljena u proizvodnji električne energije u Europskoj uniji (EU) pao je po prvi put ispod 10 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Brojka je iznosila 9,2 posto i to je, naravno, rekordno smanjenje udjela. Pritom je kameni ugljen imao udio od 3,7 posto, a smeđi ugljen 5,5 posto. Ukupno je iz ugljena proizvedeno 260 tisuća gigavat-sati električne energije.

Za usporedbu, 1990. godine ugljen je sudjelovao s više od trećine u proizvodnji struje u EU. Podsjetimo da je tada EU imao 12 članica. U međuvremenu je 2000. godine, kada je već bilo 15 članica, udio pao na 30,4 posto.

Trend pada se nastavio uz kratka razdoblja rasta u razdoblju od 2011. do 2012. godine i od 2021. do 2022. godine.

U biti su 1990. kameni i smeđi ugljen bili drugi i treći najveći izvori proizvodnje električne energije, a udio im je iznosio 19,8 posto i 15,3 posto.

U prošloj godini zauzimali su sedmo, odnosno šesto mjesto.

Bolje pozicije od tih energenata zauzeli su nuklearna energija, prirodni plin te obnovljivi izvori.

Nuklearna energija je pretekla ugljen po veličini udjela u proizvodnji struje 1994., a prirodnom plinu je to uspjelo 2019.

Hidroenergija i vjetar su pretekli ugljen u 2023. godini dok je sunčeva energija to ostvarila u 2024. godini.

Potrošnja ugljena u EU je također u prošloj godini pala na povijesno najniže razine. Što se kamenog ugljena tiče, to je bilo 107 milijuna tona dok je kod smeđeg ugljena količina pala na 184 miljuna tona.

Neke zemlje su potpuno uklonile ugljen iz energetskog miksa za proizvodnju struje ili toplinske energije.

Portugal je prestao s korištenjem kamenog ugljena za električnu energiju 2021. godine. Slovačka je u 2024. prestala rabiti smeđi ugljen.

Samo je osam zemalja EU-a ostalo koje još uvijek proizvode smeđi ugljen, a u prošloj godini proizvedeno ga je 185 milijuna tona.

U prošloj godini EU je proizveo 44 milijuna tona kamenog ugljena u odnosu na 277 milijuna tona u 1990.

Dakle, od ukupno proizvedenih 229 milijuna tona kamenog i smeđeg ugljena u EU lani, najviše ili 84,4 milijuna tona je proizvela Njemačka nakon čega slijedi Poljska s 80,6 milijuna. Njemačka pritom ne proizvodi kameni ugljen.

Kameni ugljen proizvode samo dvije zemlje, Poljska i Češka.

Slovenija je najmanji proizvođač ugljena u EU količinom od 1,76 milijuna tona smeđeg ugljena.

Hrvatska već niz godina ne proizvodi ugljen, odnosno u potpunosti je prestala krajem prošlog stoljeća.

Što se tiče udjela ugljena u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj, on je u 2024. iznosio 5,27 posto i u cijelosti se odnosio na kameni ugljen.

Najviše je otpadalo na hidroenergiju, i to 44 posto, a nakon toga na prirodni plin 21 posto te vjetar 17 posto. Udio solarne energije je bio tek blago veći od brojke za ugljen.