Slovenija s najvećim mjesečnim rastom cijena goriva u EU, i Hrvatska iznad prosjeka

U travnju ove godine cijene goriva i maziva za osobni prijevoz u Europskoj uniji (EU) bile su za 20,8 posto više no u istom mjesecu lani nakon što je u ožujku u tom segmentu zabilježen godišnji rast od 12,9 posto.

Do veljače ove godine te su cijene godišnje padale u većini zemalja EU-a kao i sam europski prosjek.

U travnju je, kako otkrivaju podaci Eurostata, u 15 zemalja cijena porasla za više od 20 posto u usporedbi s travnjem 2025. godine. Najveći rast je imao Luksemburg od čak 33,8 posto.

Na drugom su mjestu Francuska i Švedska gdje su cijene goriva i maziva godišnje porasle 29,3 posto, a nakon toga slijedi Latvija s 28,1 posto i Bugarska s 27,8 posto.

Najmanji rast cijena osjetile su Mađarska, i to tek od 1,5 posto, a zatim Poljska s 8,8 posto te Italija s 12,9 posto.

U Hrvatskoj je godišnji rast cijena goriva u travnju bio 21,4 posto nakon što je prethodni mjesec brojka iznosila 7,5 posto.

U Njemačkoj je, primjerice, rast u odnosu na prošlogodišnji travanj došao na 25,7 posto nakon 19,8 posto u ožujku.

Slovenija je imala bitno niži godišnji rast cijena od europskog prosjeka i od Hrvatske i on je iznosio protekli mjesec 14,8 posto. U ožujku je čak bio godišnji pad od 5,9 posto.

Na mjesečnoj razini u Hrvatskoj su u travnju cijene goriva i maziva porasle 9,8 posto. Prosjek EU-a je 4,8 posto.

Najveći mjesečni rast imala je Slovenija od 18,3 posto, a nakon nje Bugarska sa 14,7 posto.

Poljska je jedina u EU imala mjesečni pad cijena goriva i maziva.

Gledano po pojedinim proizvodima, u EU su godišnje travanjske cijene dizela bile 33,7 posto više, a benzina 13,6 posto više.

Mjesec ranije godišnji je rast za dizel bio 19,8 posto te kod benzina 9,4 posto.

Hrvatska je u travnju imala godišnji rast cijena benzina od 13,7 posto, dok je za dizel on bio 29,8 posto što su brojke dosta blizu prosjeku EU-a.

Na mjesečnoj razini u travnju u EU je cijena dizela prosječno rasla 7,9 posto te benzina 2,4 posto.

Tu je kretanje cijena u Hrvatskoj bilo osjetno iznad tog prosjeka jer je kod dizela rast bio 13,7 posto, a kod benzina 7,1 posto.

Rumunjska, Poljska i Španjolska su bile jedine zemlje EU-a gdje je došlo do mjesečnog pada cijena benzina. U slučaju dizela to se nije dogodilo niti u jednoj zemlji članici.

Najveći mjesečni rast kod dizela imala je Slovenija gdje je iznosio 23,5 posto ispred Bugarske s 19,5 posto. Poljska je imala najmanji rast i bio je tek 1,9 posto.

Slovenija je bila vodeća u EU i po mjesečnom rastu cijene benzina, a stopa je bila 12,9 posto.