Ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima na kraju trećeg tromjesečja 2024. godine ostala je na umjerenoj razini, a najvažniji rizici za financijsku stabilnost proizlaze iz međunarodnog okružja i povezani su s geopolitičkim i trgovinskim napetostima te usporenim rastom gospodarstva europodručja i naglašeno su negativni, stoji u priopćenju sa sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB).
U domaćem okružju, sistemske rizike pojačava snažan rast kreditiranja kućanstva uz blage kriterije odobravanja, navodi se dalje u priopćenju. Pritom se ističe da rast gotovinskih nenamjenskih kredita kućanstvima pokazuje naznake stabilizacije na vrlo visokoj razini, dok stambeni krediti rastu zbog povećanja iznosa prosječnog kredita povezanog s rastom cijena nekretnina, po kojem se Hrvatska nalazi pri vrhu EU.
Znatan udio novih stambenih i gotovinskih kredita odobrava se uz povišene omjere otplata duga i dohotka potrošača, konstatirao je Savjet HNB-a, naglasivši da je HNB stoga najavio uvođenje novih makrobonitetnih mjera kojima se ograničuju kriteriji kreditiranja potrošača s ciljem ublažavanja rizika povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava i jačanja njihove financijske otpornosti u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima.
Nasuprot kreditiranja kućanstva, prenosi Hina, kreditiranje poduzeća i dalje je prigušeno, pri čemu su novi krediti u najvećoj mjeri usmjereni prema djelatnostima povezanima s tržištem nekretnina, ocijenjeno je na Savjetu. Profitabilnost kreditnih institucija i dalje je visoka, no u trećem tromjesečju 2024. je započelo njezino postepeno smanjivanje uslijed spuštanja ključnih kamatnih stopa ESB-a i pada neto kamatnog prihoda.
U takvom okružju važno je očuvati prethodno izgrađene zaštitne slojeve kapitala za kreditne institucije, koji povećavaju njihovu sposobnost podnošenja gubitaka u slučaju nepovoljnih makroekonomskih i financijskih scenarija. HNB trenutačnu visinu zaštitnih slojeva kapitala ocjenjuje primjerenom razini sistemskih rizika te nastavlja pratiti njihov razvoj kako bi po potrebi na vrijeme prilagodio mjere makrobonitetne politike, ističe se u priopćenju.
Članovi Savjeta HNB-a dali su suglasnost Nadzornom odboru Banke Kovanica d.d. da Nicola Ceccaroli obavlja funkciju predsjednika uprave, a Ivan Mužić funkciju člana uprave te banke.
Pročitajte još:
Na sjednici je donesena i odluka o izdavanju zlatnih i srebrnih numizmatičkih kovanica “Kralj Tomislav” u povodu proglašenja godine 2025. godinom obilježavanja 1.100 obljetnice hrvatskoga kraljevstva i 1.100 obljetnice krunidbe kralja Tomislava.
Prigodni motivi na kovanicama predstavljaju hrvatskog vladara kralja Tomislava, snažan simbol hrvatske povijesti, kulture i identiteta. Zlatne numizmatičke kovanice izdaju se u apoenima od 200, 100 i 10 eura, a srebrne numizmatičke kovanice u apoenima od šest i četiri eura, navedeno je priopćenju.
