Rusija podiže kamatne stope na 12 posto kako rublja pada

pixabay.com
Ruske rublje Foto: Pixabay.com

Rusija je podigla kamatne stope na 12 posto nakon što je rublja pala na najnižu vrijednost u 16 mjeseci. Valuta je, kako piše BBC, početkom tjedna pala preko 100 za dolar, što je natjeralo rusku središnju banku da održi hitan sastanak. Banka Rusije priopćila je da je odlučila podići kamatne stope s 8,5 posto kako bi obuzdala inflaciju, koja je u kolovozu dosegla 4,4 posto.

Pritisak na rusko gospodarstvo raste zbog uvoza koji raste brže od izvoza i povećanja vojne potrošnje za rat u Ukrajini. “Stalni rast domaće potražnje koji premašuje kapacitet za proširenje proizvodnje pojačava temeljni inflacijski pritisak i utječe na dinamiku tečaja rublje kroz povećanu potražnju za uvozom”, rekla je Banka Rusije u priopćenju, prenosi BBC. Banka je rekla da “inflatorni pritisak” raste, ali da je njen cilj smanjiti inflaciju, što je stopa rasta cijena, na 4 posto do 2024. godine.

Rusija je na meti sankcija zapadnih zemalja od početka sukoba sa Ukrajinom u veljači 2022. Rublja je pala nakon prvog izbijanja rata, ali je ojačana kontrolom kapitala i izvozom nafte i plina. Međutim, izgubio je otprilike četvrtinu svoje ukupne vrijednosti u odnosu na američki dolar otkako je Ukrajina napadnuta, a ovaj tjedan više od 100 rubalja bilo je potrebno za kupnju jednog dolara. U utorak se valuta blago oporavila na 98 rubalja za dolar, ali je i dalje znatno slabija nego što je bila prošle godine.

Nije prvi put da je Banka Rusije bila agresivna s povećanjem kamata. Kad je Rusija prvi put napala Ukrajinu, banka je podigla stope s 9,5 procenata na 20 posto, ali ih je ubrzo nakon toga počela smanjivati.
Ali najnovije povećanje imat će samo privremeni učinak, prema Liamu Peachu, višem ekonomistu za tržišta u razvoju u Capital Economicsu. “Rusija će se boriti za privlačenje kapitala zbog sankcija”, rekao je. Analitičari kažu da je glavni čimbenik slabljenja rublje ruska trgovina, a time i njezino gospodarstvo, koje je pogođeno zapadnim sankcijama.

Od izbijanja rata, mnoge zemlje EU-a koje su se oslanjale na rusku naftu i plin obećale su da će se odviknuti od uvoza iz zemlje i pronaći alternativne dobavljače. Čelnici EU-a uveli su plan ograničenja cijena kako bi ograničili iznos koji Rusija zarađuje od izvoza nafte, a zemlja je također isključena iz Swifta, međunarodnog sustava plaćanja koji koriste tisuće financijskih institucija.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari