U Europskoj uniji preuveličava se potrošnja za projekte zaštite klime, potencijalno za milijarde eura, objavili su revizori Unije, navodeći primjere zemalja koje tvrde da su potrošnja na IT sustave i plaće ekološke mjere, a među njima je i Hrvatska, prenosi agencija Reuters.
EU se obvezao potrošiti najmanje 37 posto svojeg 700 milijardi eura vrijednog fonda za oporavak od COVID-a, koji se sastoji od zajmova i nepovratnih sredstava, na mjere koje su odgovor na klimatske promjene.
Prema vlastitoj procjeni EU, zemlje su premašile taj cilj i do veljače su namijenile 275 milijardi eura, odnosno 42,5 posto do sada dodijeljenih sredstava, za ulaganja koja pomažu u ispunjavanju zelenih ciljeva, objavio je Reuters. Taj broj možda precjenjuje potrošnju EU-a na ‘zelene’ mjere za najmanje 34,5 milijardi eura, rekli su revizori.
Analiza Europskog revizorskog suda pokazala je da su zemlje EU-a brojne projekte označile zelenima iako su imale samo slabu vezu. Primjerice, uključili su IT sustave za digitalizaciju vodoopskrbnog sustava. To je Hrvatska ocijenila kao doprinos klimi od 40 posto, a revizori su rekli da bi trebao biti nula posto. U drugom primjeru Slovačka je plaće svojeg osoblja, koje upravlja fondom za COVID-19, uvrstila u izdatke koji pogoduju zaštiti klime, rekli su revizori a prenosi Reuters.
Drugi projekti su imali nejasne klimatske koristi. Portugalsko ulaganje u javni prijevoz, označeno kao 100 posto ekološko, nije uračunalo emisije koje bi proizvela izgradnja projekta – što otežava procjenu neto ušteda nakon završetka, rekli su revizori. Slično tomu utjecaj grčke hidroelektrane nije procijenjen i na temelju negativnog utjecaja na biološku raznolikost.
Revizori su naveli i pozitivne primjere, uključujući grčki plan vrijedan 1,25 milijardi eura za uštedu energije u više od 100.000 domova. Ostala potrošnja označena kao zelena uključuje projekte obnovljive energije, željeznice i infrastrukturu za punjenje električnih automobila.
Kao odgovor, glasnogovornik Europske komisije rekao je da je fond za COVID-19 usmjerio znatna sredstva u zelene projekte i da je temeljito provjerio planiranu potrošnju zemalja.
No, općenito, EU-ov sustav rangiranja klimatskih doprinosa projekata, prema kojem im se daje rang od nula, 40 ili 100 posto, nije bio dovoljno precizan i dovodi do preuveličavanja, naglasili su revizori.
Pročitajte još:
„Ta metoda u konačnici daje malo pokazatelja koliko novca ide izravno u zeleni prijelaz“, rekla je Joelle Elvinger, revizorica koja je vodila pripremu izvješća.
Komisija je rekla da njezina metodologija pruža dovoljnu točnost, a nametanje detaljnijih pravila stvorilo bi složenu birokraciju za buduće fondove.
Jedan odgovor
Ma nije moguće