Krediti hrvatskim kućanstvima nastavili su rasti i u rujnu, a njihov je ukupni iznos dosegnuo 29,6 milijardi eura. U odnosu na isti mjesec prošle godine povećali su se za 2,9 milijardi eura, odnosno 10,9 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Pritom se nastavlja rast gotovinskih nenamjenskih kredita, dok je dinamika stambenog kreditiranja blago usporila.
Od ukupnog iznosa kredita kućanstvima, 15 milijardi eura odnosilo se na stambene kredite, a 11,6 milijardi eura na gotovinske nenamjenske kredite. Preostali dio činili su ostali krediti.
Iako je godišnji rast ukupnih kredita kućanstvima tek blago usporio, s 11 posto na kraju lipnja na 10,9 posto na kraju rujna, promjene su vidljivije kada se promatraju pojedine kategorije. Godišnja stopa rasta stambenih kredita smanjila se s 13 na 12,5 posto, a ostalih kredita s 8,2 na 6,3 posto.
S druge strane, rast gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzao se s 9,2 na 10,2 posto. Ti podaci pokazuju da se potrošačko zaduživanje i dalje širi, dok je dinamika stambenih kredita nešto slabija nego sredinom godine.
Rastu i krediti poduzećima
Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju rujna iznosili su 53,9 milijardi eura, što je 4,7 milijardi eura više nego godinu prije. Njihov godišnji rast usporio je s 10,2 posto na kraju lipnja na 9,5 posto na kraju rujna.
Krediti nefinancijskim društvima dosegnuli su 18,5 milijardi eura, uz godišnji rast od 1,6 milijardi eura ili 9,7 posto. Od ukupnog iznosa, 7,7 milijardi eura odnosilo se na kredite za investicije, a 6,2 milijarde na financiranje obrtnih sredstava.
Rast investicijskih kredita ostao je na 9,8 posto, dok je rast kredita za obrtna sredstva usporio s 10,6 na 10,3 posto. Istodobno se rast ostalih kredita poduzećima ubrzao s 8,5 na devet posto.
Kućanstva na računima drže 43,9 milijardi eura
Dok se zaduživanje nastavlja, rastu i depoziti. Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju rujna iznosili su 73,8 milijardi eura, što je 4,7 milijardi eura ili 6,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Depoziti kućanstava dosegnuli su 43,9 milijardi eura, uz godišnji rast od 2,2 milijarde eura ili 5,2 posto. Nefinancijska društva imala su 19,5 milijardi eura depozita, što je 7,7 posto više nego godinu prije, dok su depoziti opće države iznosili 7,3 milijarde eura.
Najveći dio ukupnih depozita čine prekonoćna sredstva, odnosno novac dostupan na računima bez prethodne najave povlačenja. Njihov je iznos dosegnuo 53,9 milijardi eura, od čega se 34,1 milijarda odnosila na kućanstva, a 14 milijardi na poduzeća.
Oročeni depoziti iznosili su 19,9 milijardi eura. Kućanstva su u bankama imala oročeno 9,9 milijardi eura, a poduzeća 5,5 milijardi eura.
Oročena štednja kućanstava i dalje pada
Podaci HNB-a pokazuju da se struktura depozita mijenja. Godišnji rast ukupnih prekonoćnih depozita usporio je s 8,9 posto na kraju lipnja na 8,5 posto na kraju rujna. Isti trend zabilježen je i kod kućanstava.
Kod oročenih depozita situacija je drukčija. Njihov ukupni godišnji rast ubrzao je s 1,6 na 2,4 posto, no to nije posljedica većeg interesa kućanstava za oročavanje novca. Naime, pad oročenih depozita građana ubrzao se s 3,5 na 4,6 posto.
Pročitajte još:
Istodobno su oročeni depoziti poduzeća nastavili rasti, iako sporijim tempom – godišnja stopa rasta smanjila se s 15,7 na 12,3 posto. Ubrzanje ukupnog rasta oročenih depozita tako je posljedica kretanja depozita ostalih sektora.
Hrvatska kućanstva, dakle, istodobno povećavaju zaduženost i ukupnu štednju, ali novac i dalje pretežno drže na računima, umjesto da ga oročavaju. Posebno je zanimljivo da gotovinski krediti rastu brže, dok se oročena štednja građana smanjuje, što pokazuje koliko se različito razvijaju kreditne i štedne navike stanovništva.
