Administratori međubankarske kamatne stope Euribor predlažu preinaku referentne vrijednosti zaduživanja od sljedeće godine u novoj ponudi kako bi pokušali povećati broj banaka koje sudjeluju u njenom izračunu, objavio je Reuters. Cilj preinake Euribora je smanjiti opterećenje institucija koje daju podatke korištenjem standardiziranog pristupa.
Promjena bi došla nakon više od desetljeća, nakon niza skandala s namještanjem koji je uništio ugled međubankarskih stopa. Euriborov veći rođak Libor je isključen, uglavnom zamijenjen prekonoćnim stopama koje su sastavile Federalne rezerve, Europska središnja banka ili Banka Engleske.
Trilijuni eura financijskih proizvoda, od hipoteka do kredita za automobile, ostaju vezani za eursku međubankarsku kamatnu stopu, kako se Euribor službeno naziva.
Jean-Louis Schirmann, izvršni direktor Euriborovog administratora European Money Markets Institute (EMMI), rekao je da je glavni prijedlog da se ukine zahtjev da banke daju prilagođene procjene u određenim okolnostima kada stvarno posuđivanje ili davanje kredita ne može održati.
Ovakve prmjene bi, ocjenjuje, potaknulo više banaka da budu dio procesa. “Ono što bismo voljeli vidjeti je veća diversifikacija”, rekao je Schirmann za Reuters, govoreći o postavljanju stopa.
“Koliko bi se (banaka) moglo ponovno pridružiti? Nemam konkretan cilj na umu. Kad bismo mogli imati banke koje bi se pridružile iz zemljopisnih područja koja trenutno nisu u panelu, to bi već bio dobar znak”, rekao je Schirmann.
Najšira moguća geografska raspoređenost banaka u Euriborovom panelu smatra se najboljim načinom da se dobije potpuna slika o troškovima kreditiranja denominiranih u eurima.
Schirmann je istaknuo da zemlje s aktivnim tržištima zajmova između banaka, poput Finske, Irske i Grčke, trenutno nemaju nijednu banku na panelu Euribora. Također bi želio da se uz Deutsche Bank i DZ bank pridruži još njemačkih banaka.
EMMI sada izračunava stope koristeći hibridnu mješavinu stvarnih transakcija i procjena, koja se do sada pokazala robusnom.
Predloženim izmjenama, koje bi stupile na snagu sljedeće godine nakon završetka konzultacija, procesi izračuna bi se preradili kako bi “bolje odražavali promjene u kamatnim stopama, kao i promjene u percipiranim kreditnim rizicima”.
Pročitajte još:
Smanjenje potrebe da banke daju prilagođene procjene takozvane “razine 3” također bi trebalo “značajno smanjiti” vrijeme i troškove uključene za banke.
