Hrvatska se trudi da ima što više obnovljivih izvora energije te da ih uz industrijski sektor, odnosno velike tvrtke, koriste i mala i srednja poduzeća i građani. No, u Hrvatskoj su, zbog administrativnih barijera, trenutno blokirana četiri velika projekta iz oblasti obnovljivih izvora energije u protuvrijednosti četiri Pelješka mosta, poručila je direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatska (OIEH) Maja Pokrovac, na otvaranju Druge regionalne konferencije RE-Source Croatia.
„Iako je Hrvatska napravila značaje iskorake u posljednjih nekoliko godina i dalje nam nedostaje odlučnosti. Zbog nedefiniranja jedinične naknade za OIE četiri projekta su blokirana, a njihova protuvrijednost je četiri Pelješka mosta. Zato nam je važno da danas na konferenciji jasno kažemo što su barijere, što su prepreke koje nas koče u ovom procesu, te da ih jasno izdefiniramo“, rekla je Pokrovac.
I Ivo Milatić, državni tajnik ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, cijeni da je nedopustivo da regulatori ne rade svoj dio posla, što ide na štetu kako države tako i investitora.
„Svjesni smo da ćemo u energetskoj tranziciji koja nam slijedi sve ili bar većinu trebati prebaciti na obnovljive izvore energije, a to ne možemo bez PPA ugovora, odnosno bez jasno definirane veze između proizvođača i kupca. To je garant za predviđanje prihoda i jedne i druge strane u sustavu. No, to ne možemo bez definiranih jediničnih cijena, koje čekamo već više od godinu dana, a koje čekaju u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji i Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava. Pozivam ih da donesu ove odluke, jer nemamo više vremena“, poručio je Milatić.
Istakao je i da država nije samo ministarstvo nego i javne institucije koje rade ili, kako je ovdje slučaj, ne rade svoj dio posla, na štetu svih, dok investitori čekaju.
„Trendovi u Hrvatskoj su dobri – u posljednjih godinu dana, odnosno poredeći 2022. i 2023. godinu, broj solarnih elektrana se povećao, i to za 380 posto. Vjetropotencijal smo već dobro iskoristili. Ministarstvo je od 2021. godine do danas izdalo 3.300 megavata energetskih odobrenja, a očekujemo do kraja godine da ćemo izdati još barem 2.000 ovih dozvola“, kaže Milatić.
U Hrvatskoj je do unazad nekoliko godina veći interes investitora bio za vjetroelektrane ili hidroelektrane. Na naše pitanje zašto je to tako i zašto se sad odjednom mijenja trend, Milatić je pojasnio za Financije.hr da je jedan od razloga i zaštita prirodnih potencijala.
„Mnoge površine, koje su možda prirodno pogodne za vjetro ili hidroelektrane, sada su najčešće pod zaštitom države, kroz nacionalne parkove ili neku drugu vrstu zaštite. To nas prebacuje na sunčane elektrane, jer su tu takva ograničenja manje važna ili skoro nebitna. Investitoru svakako komplicira proces izdavanja dozvole za rad kada je određeno područje pod zaštitom, te su solari postali i kod nas u fokusu. Unazad godinu dana u ministarstvu, primjerice, od deset dozvola, osam ih se odnosi na solare“, pojasnio je Milatić za Financije.hr.
Prva velika tvrtka u Hrvatskoj koja je sklopila PPA ugovor je Hrvatski telekom, a sektori koji su zainteresirani za ovakvu vrstu ugovora su u porastu, poručuju iz Re-Source platforme za razvoj PPA ugovora.
„Poredeći 2022. i 2023. godinu vidljivo je da je samo u jednoj godini sklopljeno 10,4 GW ugovora za obnovljive izvore energije, što dovodi i do porasta broja tvrtki koje žele kupiti obnovljivu energiju. Iako vidimo napredak u Hrvatskoj, ipak ima još dosta posla da bi se dostigli ciljevi propisani Zelenom strategijom EU“, poručila je Annie Scanlan, direktorica Re-Source Platforme za PPA ugovore.
Najatraktivnija tržišta u EU, koja su postigla najviše u obnovljivim izvorima energije, su Španjolska, Njemačka, Švedska, Velika Britanija i Nizozemska.
Slovenija, Litva i Mađarska su na začelju, dok Hrvatska nije ni na razini statističke greške, mjereno po ovim standardima, što pokazuje opseg posla koji nas očekuje.
Organizatori konferencije kažu da su svjesni posla koji slijedi no da ih raduju i svakodnevni pomaci koje primjećuju, posebice kod građana koji, kako kažu u OIEH-u, itekako primjećuju procese zelene tranzicije.
Pročitajte još:
„Građani Hrvatske, prema svim našim pokazateljima koje pratimo, pokazuju da osviještenost za obnovljive izvore energije i uopćeno, zelenu tranziciju raste, no isto tako nam pokazuju da nisu zadovoljni s onim što je do sada učinjeno u procesu zelene tranzicije“, kaže za Financije.hr direktorica OIEH-a Maja Pokrovac.
Trebamo biti jači u zagovaranju OIE, u identificiranju problema, ali i u regionalnom uvezivanju, jer je cjelokupno tržište Balkana malo i potrebna je regionalna uvezanost, poručeno je s RE-Source Croatia 2024, čiji je medijski partner portal Financije.hr.
7 Odgovora
Administrativne barijere koce…
Sad će se sve riješiti izbori se bliže.
Ma, nista se rijesit nece!
Dobro da nije pet Peljeskih mostova!
Sve će se to riješiti
Zanimljivo
To im neki papir fali