U Hrvatskoj, prema posljednjim podacima, djeluje 118.792 obrta, koji zapošljavaju više od 231 tisuću osoba a broj obrta porastao je za deset posto u odnosu na 2023. godinu, odnosno za 10.841 obrt. 2016. godine u Hrvatskoj ih je bilo oko 75.000.
No, obrtnici se susreću s brojnim poteškoćama – od problema s neradnim nedjeljama koje ograničavaju obrtnike poput cvjećara i suvenirnica, do potrebe za povećanjem praga za paušalno oporezivanje barem 50.000 eura, te potrebe za većim mogućnostima kreditiranja mikro i malih subjekata, i jednostavnijim pristupom domaćim, ali i europskim sredstvima.
Novi Zakon o obrtu, koji je najavljen, imat će za cilj modernizirati obrtništvo, a u njegovoj izradi s resornim ministarstvima, trebalo bi da aktivno sudjeluje i Hrvatska obrtnička komora (HOK), čiji je predsjednik, Dalibor Kratohvil, u intervjuu za Financije.hr pojasnio s čim se sve obrtnici u Hrvatskoj susreću i što je sve potrebno promijeniti, za njihovo lakše poslovanje.
1. Što je, po Vašem mišljenju, najvažnije promijeniti u Zakonu o obrtu?
„HOK je samostalna stručno-poslovna organizacija kojom upravljaju obrtnici jer najbolje poznaju posebnosti poslovanja u obrtništvu i konkretnu problematiku pojedinih struka i djelatnosti za opći i zajednički interes. Iskustvo primjene Zakona iz 2013. godine pokazalo je potrebnim vratiti ovlasti iz područja obrazovanja HOK-u te je u tom dijelu potrebno i nadalje Zakon usklađivati s problemima uočenima u njegovoj provedbi. U cilju zaštite potrošača poželjno bi bilo vratiti u zakonsku regulativu odredbe o uvjetima za obavljanje djelatnosti vezanih obrta u sve oblike gospodarskih subjekata. Naime, izostanak takvih odredbi u trenutno važećim propisima omogućava postavljanje električnih ili plinskih instalacija bilo kome te zapravo potrošač koji za takve ili slične poslove ne angažira obrtnika nije siguran da će posao odraditi stručna osoba. Problem je i postojeća regulativa koja omogućava ovrhu na svim računima obrtnika te je isto potrebno regulirati izmjenama postojećeg Zakona o obrtu i Ovršnog zakona. Naime, obrtnik je već duži niz godina stavljen u nepovoljan položaj prema pravnim osobama kojima ovrhom ne može biti ugroženo poslovanje na isti način. S ciljem zaštite poslovnog računa i poslovanja obrtnika, tražimo da se ovrha koja se odnosi na obveze koje ne proizlaze iz poslovanja obrtnika provodi isključivo na osobnom računu ili računima, kako bi se sredstva namijenjena poslovanju (podmirenje obveza prema dobavljačima, a osobito isplata plaća radnicima zaposlenim u obrtu) zaštitila od ovrha koje se provode zbog osobnih dugova. Također, tražimo da ovrha koja se odnosi na poslovanje obrta ne smije ugrožavati osobne račune obrtnika. Unutar Zakona ćemo uređivati i poslovanje malih obiteljskih trgovina, kako bismo ukinuli štetne utjecaje ograničenja rada nedjeljom na one najmanje i najpogođenije. To je samo dio potrebnih intervencija, Zakonom ćemo urediti i unaprijediti što je moguće veći broj uvjeta za rad i život hrvatskih obrtnika.“
2. Što bi bio Vaš prijedlog za rad nedjeljom, s aspekta malih obiteljskih obrta?
„Prije svega, važno je razumjeti da u strukturi hrvatskog gospodarstva već godinama imamo samo 0,2 posto velikih poduzetnika, a ostalih 99,98 posto čine mikro i mali poduzetnici te je bitno zakonske propise donositi imajući u vidu ovakvu strukturu poduzetništva. Ministarstvu gospodarstva već smo predložili posebno urediti malu obiteljsku trgovinu koja posluje pod uvjetima različitim od velikih trgovačkih lanaca. U obrtu, sav posao u svojoj trgovini najčešće obavlja obrtnik sam, uz članove kućanstva te vrlo često ne zapošljava druge radnike. Stoga je za takve trgovine važeće uređenje o ograničenju poslovanja nedjeljom velika prepreka koja ne može tražiti opravdanja u zaštiti prava radnika. Nadalje, već u prvim mjesecima primjene svi smo bili suočeni sa problematikom rada cvjećarnica ili svjećara na dan Svih svetih i slična problematika na što smo pravodobno reagirali i našli privremeno rješenje, ali tražimo da se isto uredi dugoročno, osobito kada je riječ o onima kojima je fokus poslovanja upravo nedjeljom i blagdanima te se ne može očekivati prelijevanje prometa na druge dane. Smatramo da je nužno obiteljske trgovine izuzeti iz trenutno važećih odredbi o zabrani rada nedjeljom te obrtnicima i članovima njihovih obitelji dati izbor žele li raditi.„
3. Je li potrebno mijenjati paušalno oporezivanje obrtnika i što bi nam ono omogućilo?
„Mogućnost paušalnog obračuna i plaćanja poreza za obrtnike je svakako povoljnost koja je kroz provedene porezne reforme omogućena i proširena. Paušal za obrtnike znači jednostavnije, a time i troškovima manje opterećeno poslovanje. Međutim, paušalno oporezivanje obrtnika znači i nižu cijenu za naše građane te smatramo da se paušalno oporezivanje treba dodatno proširiti povećanjem praga za ulazak u sustav PDV-a, a što je već ministar Primorac ovih dana i najavio. Primjerice, obrtnik u sustavu paušalnog oporezivanja naplati frizuru 10 eura, no obrtnik koji nije u sustavu paušalnog oporezivanja tu istu frizuru mora naplatiti gotovo 15 eura budući da toliko dodatno iznose porezi i doprinosi koje je potrebno uplatiti u državni proračun. S obzirom na povećanu inflaciju u proteklom razdoblju i time povećanim troškovima rada, na primjer cijena repro-materijala, cijene su morale biti povećane, čime se prag za ulazak u sustav PDV-a brže prelazio, a onda su cijene dodatno bile opterećene „novim“ porezima i doprinosima, što u konačnici plaćaju građani.“
4. Obrtnicima trebaju i porezna rasterećenja i jača kontrola nelojalne konkurencije. Što je Vaš prijedlog za rješenje?
„U pogledu poreza, HOK kontinuirano Ministarstvu financija dostavlja prijedloge za poboljšanje okruženja obrtničkog i gospodarskog poslovanja. Neke od tih prijedloga ministar Primorac već je najavio kao promjene koje se planiraju provesti, čime smo izuzetno zadovoljni. To se odnosi i na povećanje praga za obavezan ulazak u sustav PDV-a, a što je upravo povezano s mogućnošću paušalnog oporezivanja. Zazivamo izjednačavanje prava mladih obrtnika sa mladim radnicima (neplaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje te oslobođenje plaćanja poreza na dohodak u cijelosti ili u visini 50 posto); priznavanje troška reprezentacije u visini 100 posto; ukidanje poreza na potrošnju na razini RH; umanjenje stope PDV-a za tradicijske i umjetničke obrte, frizerske, kozmetičarske i cvjećarske usluge sukladno važećim EU direktivama; uvođenje vaučera za privremene i povremene poslove u svim djelatnostima, ali i propisivanje nižih novčanih kazni i jednostavnije zakone u smjeru preventivnog djelovanja nadzora uz ostavljanje roka za otklanjanje eventualnih nepravilnosti. Kazna bi osim korekcije trebala imati edukativni karakter, a ne posljedicu zatvaranja obrta i radnih mjesta. Suzbijanje nelojalne konkurencije, posebno neregistrirane djelatnosti, također je jedan od prioritetnih zahtjeva HOK-a jer je ista stalna prijetnja cijelom društvu – neregistrirane djelatnosti nemaju odgovornosti niti prema potrošačima niti prema državnim institucijama, a legalno registriranim obrtnicima uzimaju mogućnost zarade poštenim radom. Neki od naših prijedloga su obvezne izmjene i dopune Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti kako bi se omogućio i provodio učinkoviti nadzor i sankcioniranje; potrebno je onemogućiti nabavku veće količine sirovina i materijala bez registrirane djelatnosti; potrebno je učinkovitije pratiti oglasni prostor te zasigurno kroz zajedničku kampanju promovirati legalno poslovanje. Sigurni smo da bi smanjenjem neregistriranih djelatnosti otvorili prostor za pregovore o nižim stopama doprinosa i poreza.“
5. Možemo li se nadati preciziranju i promjeni opsega djelatnosti koji su njime obuhvaćeni, odnosno da se omogući djelovanje, primjerice, sudskih tumača, vještaka ili bilježnika kroz obrt?
„Obrt je oblik obavljanja gospodarske djelatnosti i kao takav Ustavom RH ime osigurano pravo na jednakost na tržištu te se u obrtu mogu obavljati gotovo sve djelatnosti. Takvo stanje rezultat je upornosti HOK-a kroz protekle godine i desetljeća da se postepenim izmjenama zakona došlo do toga da se za pojedine djelatnosti jednako predviđa mogućnost njihova obavljanja od strane fizičkih osoba obrtnika. Kad porezni zakon omogućava da se djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju tumači, prevoditelji, inženjeri, arhitekti i slično, on istovremeno ne ulazi u strukturu toga kako će netko od njih registrirati svoje poslovanje i na koji će način biti oporezovani. Nadležna tijela državne uprave izdaju odobrenja za obavljanje djelatnosti obrta te i dalje smatramo da ne smije biti prepreke nekome onemogućiti određenu djelatnost obavljati putem obrta te se nadamo da će nadležno ministarstvo imati dovoljno sluha da se ova nepravednost ispravi, posebno iz razloga što se obrt nametnuo kao najpovoljniji oblik poslovanja.“
6. Koliko je obrtnicima teško doći do sredstava iz EU fondova? Kako to unaprijediti?
„Ključan problem obrtnika u vezi apliciranja za bespovratna sredstva EU je manjak natječaja koji odgovaraju njihovim potrebama, a za koje udovoljavaju uvjetima prijave. Konkretno, problemi su previsoko postavljeni pragovi za bespovratna sredstva, kao i indikatori poput broja zaposlenika koje velika većina obrtnika ne može zadovoljiti. U posljednje vrijeme susrećemo se i s neispravno postavljenim zahtjevima za dostavu dokaza na koje se obrtnici ne mogu prijaviti (na primjer – platna lista). Dodatan problem predstavlja i dugotrajna procedura odobravanja sredstava, kao i administrativno opterećenje prilikom prijave i provedbe projekata, ali i potreba za dostavom dokumentacije kojom obrtnik ne raspolaže, kao što je poslovni plan na obrascima za trgovačka društva.
HOK traži da se uvjeti za pristup europskim sredstvima prilagode specifičnostima poslovanja obrta i potreba obrtnika, snižavanje pragova u natječajima, primjenu poslovnog plana s podacima primjerenijima za obrte, reduciranje potrebne dokumentacije uz zahtjev koju je moguće preuzeti iz drugih administrativnih izvora te svakako povećanje postotka sufinanciranja na natječajima za valoriziranje rada kao vlastitog učešća obrtnika (sukladno Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja).“
Pročitajte još:
7. Koliko Zakon može pomoći da se unaprijedi strukovno obrazovanje, o kojem HOK dugo govori kao potrebi?
„Zakon je svakako pretpostavka koja definira uvjete strukovnog obrazovanja. Za uspješnost cijelog sustava obrazovanja potrebno je da zakonske odredbe odgovaraju stvarnim potrebama gospodarstva. Sadašnje stanje na tržištu rada je takvo da je deficit stručno osposobljenih radnika izrazito velik a na takvu opasnost ukazivali smo niz godina i tražili da se proširi sustav obrazovanja temeljenog na radu tj. s velikom udjelom praktičnog rada. Iskustvo HOK-a, koji takav sustav u koordinaciji sa školama i s Ministarstvom gospodarstva organizira, vrlo je pozitivno i spremni smo to iskustvo koristiti za daljnje planiranje i poboljšanje strukovnog obrazovanja. Kako je upravo u tijeku reforma kurikuluma, a i Vlada je u svoj program obrazovanje uvrstila kao „okosnicu uspješnije Hrvatske“, očekujemo nove kurikulume s velikim brojem sati rada u licenciranim obrtničkim radionicama te uključivanje velikih gospodarskih subjekata u takav sustav, osiguranje poticaje za obrtnike mentore i rješavanje pitanja osiguranja učenika na naukovanju.“
Jedan odgovor
Dobro jutro!