Bill Gates proveo je više od pola stoljeća ubrzavajući dolazak digitalne budućnosti. Kao suosnivač Microsofta postao je jedan od simbola revolucije osobnih računala, a u ožujku 2023. umjetnu inteligenciju proglasio je jednako revolucionarnom kao mobilne telefone i internet.
Gates je u srijedu, 26. kolovoza, na svojoj platformi Gates Notes objavio je opsežan esej o posljedicama razvoja umjetne inteligencije. U njemu upozorava da se AI razvija brže nego što se vlade, tržište rada i društvo mogu pripremiti za njegove posljedice te predlaže zaštitu dijela poslova od automatizacije, oporezivanje robota i AI sustava te osnivanje novih nacionalnih i međunarodnih regulatornih tijela.
Istoga je dana u razgovoru za Washington Post rekao da prvi put u životu želi da se neka nova tehnologija razvija sporije. Za Axios je dodao da bi vjerojatno podržao vjerodostojan globalni plan za usporavanje razvoja umjetne inteligencije, premda ne vjeruje da je takav dogovor moguć zbog snažnih ekonomskih i geopolitičkih interesa.
Zato ne predlaže zabranu razvoja umjetne inteligencije, nego političke kočnice koje bi društvu dale više vremena za prilagodbu.
„Otkad znam za sebe, želio sam da se inovacije događaju brže. Kod umjetne inteligencije moji su osjećaji složeniji”, napisao je Gates u novom eseju.
Od tehnološkog optimizma do poziva na kočenje
Promjena je velika jer je Gates još prije tri godine zastupao gotovo suprotan stav. Nakon što su Elon Musk, Steve Wozniak i više od tisuću stručnjaka 2023. zatražili šestomjesečnu stanku u razvoju najmoćnijih sustava umjetne inteligencije, Gates je ocijenio da zaustavljanje jednoga dijela industrije ne bi riješilo problem. Pitao je i kako bi se takva stanka uopće mogla provesti na globalnoj razini.
Nekoliko mjeseci poslije objavio je tekst pod naslovom Rizici umjetne inteligencije stvarni su, ali njima se može upravljati. Uspoređivao je AI s automobilima, računalima i internetom, tehnologijama koje su donijele nove opasnosti, ali i pravila kojima su rizici postupno stavljeni pod kontrolu.
Njegova tadašnja teza bila je prepoznatljivo gatesovska: inovacija stvara probleme, ali inovacija pomaže i u njihovu rješavanju. Umjetna inteligencija trebala je povećati produktivnost, unaprijediti obrazovanje, ubrzati razvoj lijekova i omogućiti kvalitetniju zdravstvenu skrb siromašnijim državama.
Tri godine poslije optimizam nije nestao, ali je dobio ozbiljnu ogradu. Gates sada smatra da se analogija s prijašnjim tehnološkim revolucijama raspada upravo na tržištu rada. Prelazak iz poljoprivrede u industriju i uredske poslove trajao je generacijama i stvarao nova zanimanja koja su zahtijevala ljudsko razmišljanje. Umjetna inteligencija, upozorava, može zamijeniti i samo ljudsko razmišljanje.
U razgovoru za Washington Post priznao je da su ga tijekom protekle godine posebno uznemirile sposobnosti novih modela u programiranju, obavljanju uredskih zadataka i pokretanju kibernetičkih napada. Još ga više zabrinjava činjenica da regulacija ne napreduje jednakom brzinom.
Prvi put u životu, rekao je, želi da se nova tehnologija razvija sporije.
Poslovi koje bi trebalo rezervirati za ljude
Gates očekuje da će umjetna inteligencija tijekom jednog desetljeća zahvatiti pravo, korisničku podršku, medicinu, razvoj softvera i proizvodnju. Roboti će istodobno početi konkurirati ljudima u građevinarstvu, ugostiteljstvu i drugim fizičkim poslovima.
Bez političke intervencije novih će radnih mjesta, prema njegovoj procjeni, biti znatno manje od broja poslova koji postoje danas. Posebno će biti pogođeni mladi jer bi mogli ostati bez početnih pozicija na kojima se dosad stjecalo iskustvo.
Jedan od njegovih odgovora koncept je „Human Reserved”, odnosno poslova rezerviranih za ljude. Kao što društvo štiti dijelove prirode iako bi ih moglo gospodarski iskoristiti, tako bi svjesno trebalo zaštititi i dio rada iako ga strojevi mogu obavljati jeftinije.
Gates navodi njegovatelje koji su se brinuli o njegovu ocu oboljelom od Alzheimerove bolesti. Njihov rad smatra nezamjenjivo ljudskim. Slično razmišlja o liječniku koji pacijentu priopćava da boluje od neizlječive bolesti. Robot bi to tehnički mogao učiniti, ali Gates smatra da ne bi trebao.
Razlozi ne moraju biti samo emocionalni. Neke bi poslove trebalo privremeno zaštititi jer se od 55-godišnjeg građevinskog radnika ne može očekivati da se preko noći prekvalificira za rad u domu za starije. Granice bi pritom ovisile o potrebama pojedine države. Japan bi, zbog starenja stanovništva i manjka radnika, mogao biti spremniji prihvatiti robote njegovatelje od zemalja s drukčijom demografskom slikom.
Gates priznaje da ne zna tko bi odlučivao o zaštićenim poslovima, prema kojim kriterijima i kako bi se spriječilo zaobilaženje pravila. Zato Human Reserved zasad nije razrađena politika, nego prijedlog za raspravu.
Porezni sustav potiče zamjenu radnika strojevima
Drugi prijedlog izravno se odnosi na trošak rada. Poslodavac koji zaposli čovjeka plaća poreze i doprinose, dok trošak nabave robota uglavnom može prikazati kao poslovni rashod. Porezni sustav tako, prema Gatesovu tumačenju, potiče zamjenu zaposlenika strojevima.
Rješenje vidi u oporezivanju robota i tokena koje troše sustavi umjetne inteligencije. Prihod bi se koristio za prekvalifikacije i jačanje socijalne zaštite, dok bi dodatni trošak barem malo usporio automatizaciju.
Takva politika nije ekonomski najučinkovitija, priznaje Gates. No smatra da vrijednost rada nije sadržana samo u produktivnosti. Posao ljudima donosi prihod, osjećaj dostojanstva, društvene veze i stabilnost zajednice. Dio ekonomske neučinkovitosti zato vidi kao prihvatljivu cijenu očuvanja zaposlenosti.
Uz to predlaže nova nacionalna tijela koja bi povezivala politiku rada, obrazovanja, sigurnosti, zdravstva i oporezivanja. Na međunarodnoj razini zamišlja instituciju koja bi preuzela dijelove sustava nadzora nuklearnog oružja, pravila u civilnom zrakoplovstvu i međunarodnih sporazuma o zaštiti okoliša.
AI-jem traži način kako ograničiti AI
Gates nije postao tehnološki pesimist. I dalje vjeruje da umjetna inteligencija može znatno unaprijediti zdravstvo, obrazovanje, javne usluge i borbu protiv klimatskih promjena. Njegova dilema proizlazi iz straha da će šteta stići prije koristi i da će se dobit koncentrirati kod malog broja kompanija i vlasnika kapitala.
Priznaje i vlastitu moguću pristranost. Obogatio se u tehnološkoj industriji, i dalje ima financijske veze s njom te preko Gatesove zaklade surađuje s Microsoftom i drugim kompanijama koje razvijaju umjetnu inteligenciju.
Pročitajte još:
Paradoks postaje gotovo potpun u detalju koji je Gates otkrio GeekWireu. O modelu poslova rezerviranih za ljude razgovarao je s chatbotom Claudeom, pokušavajući pronaći način da ljudi zadrže do 40 posto rada, među ostalim kraćim radnim tjednom i ranijim odlaskom u mirovinu.
Gates, dakle, umjetnom inteligencijom pokušava osmisliti granice za umjetnu inteligenciju. Taj detalj možda najbolje opisuje njegovu dilemu. Ne želi zaustaviti tehnološki napredak, ali više ne vjeruje da će sam napredak riješiti posljedice koje stvara.
