Google za pretraživanje i navigaciju, Microsoft za uredske programe, Amazon, Microsoft i Google za cloud infrastrukturu.
Američke tehnološke kompanije tijekom posljednja dva desetljeća postale su toliko duboko ugrađene u europsko gospodarstvo da se pitanje njihove tržišne dominacije sve češće promatra i kao pitanje gospodarske i tehnološke sigurnosti.
Najizraženija je ovisnost u cloudu. Amazon Web Services, Microsoft Azure i Google Cloud zajedno drže oko 69 posto europskog tržišta cloud infrastrukture, pokazuju podaci Europskog parlamenta.
Europski pružatelji poput OVHclouda i Deutsche Telekoma imaju tek oko 13 posto tržišta. Novije procjene njihov zajednički udio stavljaju na približno 15 posto.
Prema Eurostatu, 52,7 posto kompanija u Europskoj uniji s najmanje deset zaposlenih koristilo je tijekom 2025. plaćene cloud usluge. Samo dvije godine ranije udio je iznosio 45,3 posto, a 2014. tek 17,8 posto.
Među velikim kompanijama cloud koristi čak 85 posto poduzeća, dok je među malim i srednjim kompanijama taj udio 52 posto.
Od kompanija koje već koriste cloud, 85,2 posto njime se služi za e-mail, 71,7 posto za uredske programe, a 71,5 posto za pohranu datoteka.
Upravo zato pitanje tko kontrolira tu infrastrukturu ima znatno veće posljedice od odabira između dvije aplikacije.
Od Gmaila i Google Mapsa do clouda
Pokušaj smanjivanja tehnološke ovisnosti nije ograničen samo na cloud infrastrukturu i državne sustave.
Alternative postoje i za neke od najraširenijih digitalnih usluga koje građani i kompanije svakodnevno koriste, uključujući Gmail, Google Drive, Chrome i Microsoft Office.
Gmail se tako zamjenjuje Proton Mailom, Google Search DuckDuckGoom, a Google Drive Proton Driveom.
Umjesto Chromea predlažu se Firefox ili Brave, za komunikaciju Signal, za uredske programe LibreOffice, dok se kao alternative Google Mapsu spominju Organic Maps i OsmAnd.
Takve usporedbe prije svega naglašavaju privatnost i kontrolu podataka, ali individualni korisnik relativno jednostavno može promijeniti preglednik ili tražilicu. Za kompaniju, banku ili državnu instituciju problem je bitno složeniji.
Microsoft 365, Azure, AWS ili Google Cloud često su povezani s bazama podataka, internim aplikacijama, korisničkim računima i sigurnosnim sustavima. Prelazak drugom dobavljaču zato može zahtijevati migraciju velikih količina podataka, prilagodbu softvera i edukaciju zaposlenika.
Europska komisija upravo visoke troškove prelaska i takozvani vendor lock-in navodi među razlozima zbog kojih su AWS i Microsoft Azure postali predmet dodatnog regulatornog interesa.
Komisija je u lipnju preliminarno zaključila da bi obje cloud platforme trebale biti proglašene gatekeeperima prema Aktu o digitalnim tržištima.
AWS i Azure pritom su najveća i druga najveća cloud platforma u Europskoj uniji.
Europske kompanije drže tek mali dio tržišta
Studija Europskog parlamenta o europskoj ovisnosti o softveru i kibernetičkim tehnologijama procjenjuje da AWS u EU-u drži približno 30 posto tržišta clouda, Microsoft Azure oko 25 posto, a Google Cloud oko 15 posto. Slijede Oracle s približno pet posto i Salesforce s oko četiri posto.
To znači da američke kompanije nisu dominantne samo među tri najveća pružatelja. One zauzimaju velik dio tržišta i u sljedećoj skupini dobavljača.
Europski parlament upozorava da je ovisnost vidljiva i na drugim dijelovima tehnološkog lanca, od operativnih sustava i poslovnog softvera do cloud infrastrukture i kibernetičke sigurnosti.
Studija objavljena krajem prošle godine zaključuje da američke kompanije dominiraju gotovo svim važnijim softverskim slojevima europskog digitalnog gospodarstva.
Komisija nije izuzeta iz tog problema. Prema podacima koje je objavila 2025., oko 45 posto softverskih izdavača čije proizvode koristi Europska komisija bilo je iz SAD-a.
Istodobno Komisija navodi da 85 posto vlastitih računalnih opterećenja drži u privatnom cloudu pod vlastitom kontrolom. Preostalih 15 posto, koji se odnose na nepovjerljive podatke, raspoređeno je između AWS-a, Microsofta i europskog OVHclouda.
Cloud postaje važniji zbog umjetne inteligencije
Problem dobiva dodatnu težinu s razvojem umjetne inteligencije. AI modeli zahtijevaju golemi računalni kapacitet, zbog čega se cloud, podatkovni centri i pristup grafičkim procesorima sve više promatraju kao strateška infrastruktura.
Europski parlament procjenjuje da SAD, unatoč gospodarstvu usporedive veličine, raspolaže približno dvostruko većim udjelom globalnih kapaciteta podatkovnih centara od Europe. Tri američke kompanije pritom kontroliraju oko dvije trećine europskog tržišta cloud usluga.
Europski cilj je da do 2030. najmanje 75 posto kompanija koristi cloud, podatkovnu analitiku ili umjetnu inteligenciju. U području naprednijih cloud usluga EU je u 2025. bio na oko 46,7 posto kompanija.
Istodobno Europa zaostaje u proizvodnji ključnog hardvera. EU danas drži približno devet posto svjetskog tržišta poluvodiča, dok je cilj do 2030. povećati taj udio na 20 posto.
Bruxelles želi „suvereniji” cloud
Europska politika zato se pomiče od klasičnog reguliranja tehnoloških kompanija prema pokušaju razvoja vlastite infrastrukture.
Komisija sve više traži cloud rješenja kod kojih je moguće utvrditi gdje se nalaze podaci, prema kojem pravu posluje pružatelj usluge, tko ima pristup infrastrukturi i koliko je jednostavno podatke premjestiti drugom dobavljaču.
Pitanje pravne nadležnosti posebno je osjetljivo zbog američkog CLOUD Acta. Američke vlasti u određenim okolnostima mogu od američkih kompanija tražiti podatke koje one kontroliraju i kada su pohranjeni izvan teritorija SAD-a, što europske institucije navode kao jedan od razloga za smanjivanje strateške ovisnosti.
To ne znači da Bruxelles želi ukloniti američke kompanije s europskog tržišta. Puno je realniji cilj stvoriti sustav u kojem država ili kompanija može promijeniti pružatelja bez toga da je prethodni tehnološki odabir praktično trajno veže uz jednu platformu.
Europljani podržavaju smanjenje ovisnosti
Promjena ima i snažnu političku potporu. Prema posebnom Eurobarometru objavljenom uz izvješće o Digitalnom desetljeću za 2026., čak 82 posto ispitanih Europljana podržava smanjivanje ovisnosti o tehnološkim dobavljačima izvan EU-a.
Još veći udio, 85 posto, podržava ulaganja u digitalnu infrastrukturu razvijenu u Europskoj uniji, dok 79 posto građana digitalnu politiku smatra važnim prioritetom Unije.
Pročitajte još:
Brojke pritom pokazuju koliko će taj proces biti zahtjevan. Cloud se u samo jedanaest godina proširio sa 17,8 na 52,7 posto europskih kompanija, dok su najveći američki pružatelji u međuvremenu izgradili približno 70 posto tržišta infrastrukture.
Zato se europska rasprava o Gmailu, Microsoft Officeu ili Google Mapsu zapravo odvija na znatno većoj razini. Potrošačke aplikacije samo su najvidljiviji dio tehnološkog sustava čiji se važniji dijelovi nalaze u podatkovnim centrima, poslovnom softveru i cloudu, gdje europski pružatelji danas drže tek manji dio tržišta.
