Cijene nafte nastavile su padati u utorak nakon izvješća da će OPEC+ nastaviti s planiranim povećanjem proizvodnje u travnju, dok su se tržišta pripremala za učinke američkih carina na Kanadu, Meksiko i Kinu, kao i kineskih protumjera prema SAD-u.
Terminski ugovori za naftu Brent niži su za 57 centi, te iznose 71,05 američkih dolara (65,40 eura) po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate (WTI) jeftinija za 39 centi iznosi 67,98 dolara (62,60 eura).
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznici poput Rusije, poznati kao OPEC+, odlučili su nastaviti s planiranim povećanjem proizvodnje nafte u travnju za 138.000 barela dnevno, što je prvo povećanje grupe od 2022. godine.
“Trenutačni silazni trend cijena nafte prvenstveno je uzrokovan odlukom OPEC+ o povećanju proizvodnje i uvođenjem američkih carina,” rekao je Darren Lim, strateg za robe u tvrtki Phillip Nova za Reuters. Dodatni čimbenici, koji kompliciraju situaciju, kako je rekao, su i geopolitički događaji povezani sa sukobom između Rusije i Ukrajine.
“Iako je ova odluka usmjerena na postupno ukidanje prethodnih rezova proizvodnje, izazvala je zabrinutost zbog potencijalne prekomjerne ponude na tržištu,” rekao je Lim.
Na cijene nafte utječu i nove odluke američkog predsjednika. Naime, predsjednik Donald Trump pauzirao je svu američku vojnu pomoć Ukrajini nakon sukoba u Ovalnom uredu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim prošlog tjedna.
Trumpove carine od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika također su stupile na snagu u utorak, s carinama od deset posto na kanadsku energiju, dok će se carine na kinesku robu povećati s deset na 20 posto.
Analitičari očekuju da će carine utjecati na gospodarsku aktivnost i potražnju za gorivom, što će dodatno vršiti pritisak na cijene nafte.
“Sudionici tržišta teško procjenjuju učinke niza energetskih politika koje je Trumpova administracija donijela ovaj mjesec. Međutim, oni koji djeluju negativno, osobito američke carinske mjere, trenutačno prevladavaju”, napisali su analitičari BMI-ja u bilješci.
Kako su američke carine stupile na snagu u utorak, Kina je brzo uzvratila najavom povećanja carina od deset do 15 posto na uvoznu robu iz SAD-a, uključujući niz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te je stavila 25 američkih tvrtki pod ograničenja izvoza i ulaganja.
Daljnji pritisak na cijene nafte izazvala je američka obustava vojne pomoći Ukrajini, jer je tržište to protumačilo kao znak mogućeg popuštanja sukoba. To bi zauzvrat moglo dovesti do ublažavanja sankcija Rusiji, uz povratak veće ponude nafte na tržište.
Pauza je uslijedila nakon izvješća Reutersa da je Bijela kuća zatražila od State Departmenta i Ministarstva financija da sastave popis sankcija koje bi mogle biti ublažene za potrebe razgovora s Moskvom, prema izvorima.
Pročitajte još:
“Savršena oluja za sirovu naftu se pojačava. Izvješća da su SAD pauzirale vojnu pomoć Ukrajini tumače se kao uvod u ukidanje sankcija ruskoj nafti. To se događa u isto vrijeme kada američke carine na Kanadu, Meksiko i Kinu stupaju na snagu, izazivajući strahove od trgovinskog rata. Nafta jednostavno ne može doći do predaha u ovom trenutku”, rekao je Tony Sycamore, tržišni analitičar tvrtke IG.
Međutim, analitičari Goldman Sachsa rekli su u bilješci u ponedjeljak da su ruski tokovi nafte više ograničeni ciljem proizvodnje OPEC+ nego sankcijama, upozoravajući da bi njihovo ublažavanje moglo imati ograničen učinak.
Banka je također navela da viša od očekivane ponuda nafte i pad potražnje zbog usporene američke aktivnosti i eskalacije carina predstavljaju rizike po prognoze cijena nafte.
