Novi zlatnici HNB-a u čast Ivane Brlić-Mažuranić

Hrvatska narodna banka (HNB) izdaje zlatnu i srebrnu numizmatičku kovanicu u povodu obilježavanja 150. obljetnice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić (1874. – 2024.), proslavljene spisateljice za djecu, koja je svojim djelima obogatila hrvatsku književnost. 

„U nizu izdanja kojima se odaje počast hrvatskim velikanima književnosti, Hrvatska narodna banka u suradnji s Hrvatskom kovnicom novca izdala je zlatnik od jedne unce odnosno 31,103 grama, nominalne vrijednosti 100 eura. Zlatnik pripada kategoriji investicijskog zlata a dostupan je u ograničenoj seriji od 150 komada. Izrađen je od zlata čistoće 999,9/1000 a dolazi u kutiji s certifikatom koji potpisuje guverner Hrvatske narodne banke“, navedeno je u objavi na stranici Hrvatske kovnice novca.

Zlatna i srebrna numizmatička kovanica “150. obljetnica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić” puštaju se u prodaju 22. travnja 2024. Zlatna numizmatička kovanica izdaje se u količini ne većoj od 150 komada, a srebrna numizmatička kovanica izdaje se u količini ne većoj od 1.500 komada, priopćio je HNB. Zlatnik se izdaje u apoenu od 100 eura, a srebrnjak u apoenu od četiri eura.

„Numizmatičke kovanice prodavat će Hrvatska kovnica novca d.o.o. Za zlatnu numizmatičku kovanicu očekuje se početna prodajna cijena od oko 2.690,00 eura, a za srebrnu od oko 55,99 eura bez PDV-a. Prodajna cijena u trenutku kupnje ovisit će o kretanju cijena zlata i srebra na otvorenom tržištu“, navodi HNB.

Djelić magije nezaboravnog rada Ivane Brlić-Mažuranić, na numizmatičke kovanice nastojao je prenijeti hrvatski akademski kipar Kuzma Kovačić, inače autor idejnih rješenja hrvatskih kovanica kuna i lipa. Na kovanicama se nalazi portret spisateljice dok se na naličju kovanice nalazi simbolički prizor iz njezinih bajki “Priče iz davnine”, s velikim stablom u šumi pod kojim se nalazi mitski lik, jedan od mnogobrojnih likova iz njezinih priča.

Ivana Brlić-Mažuranić istaknula se u 19. stoljeću kao vrhunska pripovjedačica i autorica brojnih eseja i putopisa. Pozornost književne publike skreće na sebe 1913. godine romanom “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”, a njezino najpoznatije djelo, zbirka pripovijedaka “Priče iz davnine”, objavljeno je 1916. godine.

Njene bajke inspirirane su slavenskom mitologijom te kroz likove poput Kosjenke, Regoča, Malika Tintilinića i mnogih drugih prenose moralne poruke i životne istine.