Nezaposlenost u eurozoni blago smanjena u siječnju, Hrvatska ispod prosjeka

Nezaposlenost u eurozoni blago se smanjila u siječnju, a u Hrvatskoj se spustila  znatnije ispod prosjeka na području primjene zajedničke europske valute, pokazalo je izvješće Eurostata, Ureda za statistiku EU.

U 20 članica eurozone, stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je u siječnju 6,4 posto, smanjivši se za 0,1 postotni bod u odnosu na blago podignutu vrijednost u prosincu, izračunao je Eurostat. Stopa od 6,4 posto najniža je otkada europski statistički ured objavljuje podatke.

Ni u EU nije na početku godine bilo promjena u odnosu na blago podignutu vrijednost u prosincu kada je po novim izračunima iznosila šest posto. U siječnju 2023. iznosila je 6,6 posto u eurozoni i 6,1 posto u EU. 

Eurostat procjenjuje da je u EU na početku godine bez posla bilo 13,14 milijuna građana, od čega njih nešto više od 11 milijuna u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u siječnju smanjen za 34 tisuće, a u EU za sedam tisuća. Na godišnjoj razini smanjio se za 232 tisuće u eurozoni i za 10 tisuća u EU.

Španjolska i Grčka jedine su bilježile dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 11,6 odnosno 10,4 posto. Najvišu pak jednoznamenkastu stopu imala je Švedska, od 8,1 posto. Blizu su i Litva, Finska i Francuska sa stopom nezaposlenosti od približno 7,6 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti, mjerena ILO-vom metodologijom, u siječnju iznosila šest posto, smanjivši se za 0,1 postotni bod u odnosu na revidiranu vrijednost u prosincu. Prva procjena za zadnji prošlogodišnji mjesec pokazivala je stopu nezaposlenosti od 6,4 posto. Na početku 2023. iznosila je 6,5 posto.

Bez posla su u Hrvatskoj u siječnju bile 103 tisuće građana, tisuću manje nego u prosincu, pokazuju podaci Eurostata. U siječnju 2023. godine imala je 111 tisuća nezaposlenih. Najbliža Hrvatskoj na početku ove godine bila je Rumunjska sa stopom nezaposlenosti od 5,7 posto.

Najnižu stopu nezaposlenosti i u siječnju je imala Malta, od 2,6 posto. Slijede Poljska i Češka s 2,9 odnosno tri posto, te Njemačka s 3,1 posto.

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti zadržala se u siječnju na oba područja na razini zadnjeg prošlogodišnjeg mjeseca kada je iznosila 14,5 odnosno 14,9 posto.

U usporedbi s početkom prošle godine stopa nezaposlenosti mladih u eurozoni uvećana je pak za 0,3 postotna boda, a u Uniji za 0,8 postotnih bodova.

Eurostat procjenjuje da je u EU početkom 2024. bez posla bilo gotovo 2,9 milijuna mladih, od čega gotovo 2,32 milijuna u eurozoni. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine broj nezaposlenih mladih uvećan je za 66 tisuća u eurozoni i za 168 tisuća u EU.

Španjolska je i u siječnju, prema dostupnim podacima, bilježila najvišu stopu nezaposlenosti među mladima, od 28,6 posto.

Slijede Portugal i Švedska s 23,3 posto, a blizu su i Grčka i Italija s gotovo 23 i 22 posto. Luksemburg je bilježio stopu nezaposlenosti mladih od ‘okruglih’ 20 posto, a slijedi Slovačka s 19 posto.

Daleko je najnižu stopu nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina bilježila je i u siječnju Njemačka, od 5,7 posto. Slijede Malta i Češka sa 7,8 odnosno 8,1 posto, a blizu je i Nizozemska, gdje je iznosila 8,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Hrvatska, iako nije obavezna dostavljati mjesečne podatke, u četvrtom kvartalu 2023. bilježila je 22 tisuće nezaposlenih mladih, što odgovara stopi nezaposlenosti od revidiranih 18,5 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Mjesečne podatke nisu obvezni dostavljati ni Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija, napominju u statističkom uredu.