Cijene nafte porasle su u petak, no unatoč tome očekuje se da će na tjednoj razini zabilježiti pad. Razlog su sve veće zabrinutosti zbog mogućih poremećaja u opskrbi nakon napada Huta na saudijsku prijestolnicu Rijad i izvješća o ometanju pomorskog prometa tankera u Hormuškom tjesnacu.
Cijena terminskih ugovora nafte Brent porasla je za 79 centi ili 0,9 posto na 92,77 dolara po barelu. Američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) za isporuku u prosincu poskupjela je za 25 centi ili 0,3 posto na 83,46 dolara po barelu, dok je aktivniji siječanjski ugovor porastao za 71 cent ili 0,9 posto, na 83,15 dolara.
Oba referentna tipa nafte u četvrtak su zaključila trgovanje uz neznatne promjene cijena. Ipak, Brent je na putu da ovaj tjedan zabilježi pad od 3,5 posto, dok se za prosinačke terminske ugovore WTI-ja očekuje pad od gotovo šest posto. Razlog su sve izraženija očekivanja viška ponude, budući da su isporuke sirove nafte kroz Hormuški tjesnac ponovno dosegnule približno predratne razine. Brent i WTI tako bi mogli zabilježiti treći uzastopni tjedan pada cijena.
“Zabrinutost zbog opskrbe sirovom naftom s Bliskog istoka ponovno je porasla nakon napada na Rijad, što je potaknulo kupnju. Na cijene utječu i očekivanja da će se na sastanku skupine OPEC+ ovog mjeseca nastaviti koordinirano smanjenje proizvodnje”, rekao je Satoru Yoshida, analitičar za robna tržišta u tvrtki Rakuten Securities.
Hutistički pokret, koji je povezan s Iranom, ispalio je projektile na Rijad, što predstavlja novi udarac Saudijskoj Arabiji, prenosi CNBC. Istodobno, dva tankera su naišla na pomorske mine u Hormuškom tjesnacu te su eksplodirala i gore, objavila je u četvrtak iranska mornarica Revolucionarne garde u priopćenju koje su prenijeli državni mediji.
Prema analitičarima UOB Grupe, intenziviranje iranskih napada na tankere koji prolaze Hormuškim tjesnacem, pri čemu se u studenome bilježi približno jedan incident dnevno, i dalje predstavlja značajan geopolitički rizik koji utječe na cijene nafte. Predstavnici skupine OPEC+ održat će niz sastanaka 29. studenoga kako bi odlučili o politici proizvodnje za 2027. godinu. Skupinu čine članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici, među kojima je i Rusija.
Sukob na Bliskom istoku izazvao je dosad najveći poremećaj u globalnoj trgovini naftom i plinom. Međunarodna agencija za energiju (IEA) u četvrtak je upozorila da bi svjetska potražnja za naftom do 2035. mogla pasti za više od četiri posto ako vlade kao odgovor na krizu ubrzaju elektrifikaciju, povećanje energetske učinkovitosti i prelazak na alternativna goriva. Ipak, pojedini analitičari i dalje očekuju da će slabost na širim tržištima dionica vršiti pritisak na cijene nafte. Azijske burze u petak su zabilježile pad i kreću se prema najlošijem tjednu od 2020. godine.
Pročitajte još:
“Poremećaji u opskrbi i dalje predstavljaju rizik, no na cijene utječe zabrinutost zbog kratkoročnog slabljenja potražnje, povezana s povlačenjem ulaganja u umjetnu inteligenciju, kao i općenito smanjenje sklonosti ulagača preuzimanju rizika”, naveli su analitičari Saxa u svojoj analizi.
U međuvremenu, u Rusiji bi proizvodnja sirove nafte ponovno mogla pasti zbog intenziviranja ukrajinskih napada na rafinerije i izvoznu infrastrukturu, navode analitičari i trgovci. Ukrajinski napadi dronovima od kraja listopada smanjili su ukupne količine sirove nafte prerađene u ruskim rafinerijama za 45 posto, izvijestio je Reuters u srijedu.













