Na Cresu ćemo otpad pretvarati u vodik, želimo ljudima pružiti život kakav zaslužuju

Čisti vodik mogao bi biti ključan za prelazak na obnovljive izvore energije, a zanimljivo je to što se može dobiti iz otpada. Ovaj neobičan način dobivanja vodika uskoro će postati stvarnost u Hrvatskoj.

Zagrebačka tvrtka Active Solera već se četiri godine bavi razvijanjem inovativnih tehnologija za proizvodnju vodika. Direktorica tvrtke Ivana Jukić nedavno je bila u Francuskoj gdje je s timom znanstvenika i inženjera sudjelovala na razvoju tehnologije koja može komunalni otpad pretvarati u vodik.

Ona nam je objasnila što takva tehnologija znači za Hrvatsku i kako može poboljšati kvalitetu života naših građana. Njena tvrtka planira na otoku Cresu pokrenuti proizvodnju vodika iz otpada.

Zašto ste baš na Cresu odlučili inicirati taj projekt i koliko je on značajan za Hrvatsku?

“Ovo je prilika za Hrvatsku da postane prva država u Europi koja bi svoj otpad pretvarala u čisti energent. Tražili smo sredinu koja proaktivno razmišljala o energetskoj tranziciji, a isto tako smo htjeli pokazati ovakav sustav na izoliranom području kao što je to otok. Znamo da u Hrvatskoj ne smiju postojati odlagališta otpada na otocima pa stoga otočkoj populaciji zbrinjavanje otpada predstavlja veći trošak nego što je to slučaj na obali. Zato smo krenuli baš s takvim lokalitetom. Tamo smo naišli na sinergiju s lokalnim partnerima”.

Koliko vodika planirate proizvoditi godišnje?

“Ideja je da iskoristimo ukupnu količinu nereciklabilnog otpada koji se generira na arhipelagu Cres-Lošinj i da se iz toga proizvede između 800 i 900 tona vodika godišnje. Kada razmišljamo o korištenju tog vodika kao energenta niskougljičnog za proizvodnju čiste energije onda to predstavlja petinu ukupne potrošnje arhipelaga. Ono što je interesantno kod takve proizvodnje energije je da iz vodika energiju možemo proizvesti u bilo koje doba dana, čak i noću kada ne možemo koristiti solarnu energiju ili druge obnovljive izvore energije. Zato pridonosimo stabilizaciji elektro-energetske mreže na samom otoku uz činjenicu da rješavamo i drugi problem kao što je zbrinjavanje otpada kako bismo ponudili čišći i sigurniji okoliš”.

Za što će se koristiti vodik koji ćete dobiti iz otpada?

“Vodik će se koristiti za električnu energiju. Oko 900 tona vodika godišnje je zapravo velika količina za taj lokalitet. Naša ideja je pretvaranje tog vodika, koji je zapravo vektor energije, u električnu energiju i to nam ima apsolutno smisla na lokaciji kao što je otok koja je zapravo povezana na elektro-energetsku mrežu putem podvodnih kablova. Mi tako doprinosimo proizvodnji čiste energije na samom otoku i to u doba kada drugi izvori energije to ne mogu ponuditi”.

S kim sve surađujete na tom projektu i postoji li neka posebna vrsta otpada koji planirate koristiti?

“Na projektu sudjeluju Cres i Lošinj, zapravo komunalno poduzeće na ta dva otoka i tako se rješava veliki problem. To nije problem samo na otoku, to je problem u cijeloj Hrvatskoj, odnosno u cijelom svijetu. Kako zbrinuti otpad i kako to napraviti tako da sačuvamo naš okoliš? Ova tehnologija koju sam donijela iz Francuske može riješiti taj problem. Što se tiče tipa otpada, mi smo agnostični prema tome, ali uglavnom su to nereciklabilne frakcije otpada. To znači da mogu biti razne vrste otpadne biomase koju je teško zbrinuti jer su to voluminozni komadi nastali nakon održavanja zelenih površina i šuma. Isto tako, možemo koristiti plastiku koja se ne može reciklirati i ostatke komunalnog otpada koji bi završio na odlagalištu bez mogućnosti za ponovno korištenje ili recikliranje”.

U kojoj fazi je sada vaš projekt?

“Trenutačno prolazimo kroz fazu dokumentacije i dozvola koje su potrebne da bismo mogli graditi pogon. Ti procesi traju određeno vrijeme. Mi se trudimo to izvesti što brže. Prototipno postrojenje za tu tehnologiju postoji i nešto je kompaktnije od postojećih rješenja zato što koristi direktnu sunčevu energiju kako bi se otpad pretvorio u čisti vodik. Moram naglasiti da u tom procesu nema otpadnih materijala.

Smatramo da je naša uloga da educiramo nadležna tijela o toj tehnologiji i na koji način ona funkcionira. Takav tip tehnologije pridonosi proizvodnji čiste energije bez štetnih emisija, ne utječe ni na zrak, ni na tlo, a ni na okoliš. Dakle, iz otpada mogu nastati proizvodi koji imaju smisla na tržištu. Proces ishođenja dozvola za tako nešto traje određeno vrijeme. Mi smo više od 24 mjeseca u procesima i dobili smo određene dozvole. Nadamo se početku gradnje na jesen ove godine.

Imamo i jedan prijedlog koji ćemo ubrzo iznijeti nadležnim tijelima kako bismo omogućili da takve inovativne tehnologije brže dođu u fazu testiranja. To je sandbox unutar kojeg bi inovativne tehnologije imale lakši put prema dobivanju dozvola kako bi se neke hipoteze potvrdile pa onda u slučaju potvrđenih hipoteza možemo razmišljati kako taj proizvod regulirati. To je nešto što interno pripremamo i što ćemo uskoro prezentirati”.

Što nakon Cresa? Planirate li nešto slično i u drugim dijelovima Hrvatske?

“Plan je da se ovaj projekt širi i na ostatak Hrvatske. Nakon što s postrojenjem koje će biti na otoku Cresu pokažemo sve koristi takvih tehnologija, mi zapravo očekujemo da će to prepoznati i drugi veći gradovi. Možemo uzeti za primjer Zagreb, kada bi riješili pitanje zbrinjavanja otpada tim tehnologijama, ta investicija bi bila manja od investicije koja se ulaže za izgradnju nove knjižnice. Tako bi svi gradovi imali manje okolišnih problema. Proizvodili bi čisti energent i gorivo, znamo da se vodik može koristiti i kao gorivo, te građanima pružili život kakav zaslužuju”.

Jeste li dobili ikakvu financijsku pomoć ili poticaj?

“Projekt je dio Doline vodika Sjeverni Jadran koji je europska inicijativa, odnosno inicijativa tri države – Hrvatske, Slovenije i autonomne regije Friuli Venezia Giulia u Italiji. Naš projekt je dio tog konzorcija u kojem je 37 partnera primilo ukupnu subvenciju od 25 milijuna eura. Ta sredstva možemo smatrati nekakvom početnom točkom koja nije dovoljna da razvijemo ekonomiju vodika, ali je prvi korak. Odlična stvar je što su politički vrhovi sve tri države podržali ovu inicijativu tako da se mi nadamo i očekujemo da će se iz nacionalnih sredstava isto tako podržati razvoj ovih strateških projekata”.