Milanović u UN-u: Hrvatska dobro napreduje u ostvarenju ciljeva održivog razvoja

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je na otvaranju Sastanka na vrhu o ciljevima održivog razvoja (SDG Summit) koji se pod pokroviteljstvom Opće skupštine UN-a održava u New Yorku.

Predsjednik Milanović sudjelovao je u raspravi na temu „Jačanje aktivnosti ključnih tranzicija radi ubrzanja napretka prema ciljevima održivog razvoja“, a u kojoj je sudionicima summita iznio hrvatske ciljeve i postignuća na području održivog razvoja.

U svom obraćanju predsjednik Milanović je rekao da nacionalna razvojna strategija do 2030. godine, u potpunosti usklađena s provedbom ciljeva održivog razvoja, definira strateške ciljeve Hrvatske.

„Ona pokazuje jasnu viziju njene budućnosti temeljenu na tri prioriteta: digitalnoj transformaciji, demografskoj obnovi i zelenoj tranziciji. Time je Hrvatska zauzela visoko 12. mjesto među 166 zemalja u Izvješću o održivom razvoju za 2023. godinu. Hrvatska dobro napreduje u mnogim područjima. Postotak ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj se posljednjih godina smanjio kroz provedbu Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do. 2027. godine. S 19,9 posto Hrvatska je ispod razine EU od 21,6 posto“, rekao je Milanović.

Hrvatska napreduje i u „zelenoj tranziciji“, ocjenjuje predsjednik, kroz dekarbonizaciju i Integrirani energetski i klimatski plan. Tako Hrvatska ima za cilj povećati udio obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije na 73,6 posto do 2030. godine.

Još jedan važan korak prema klimatski neutralnom, resursno učinkovitom i otpornom gospodarstvu i društvu je Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, odnosno okvir za usmjeravanje digitalne transformacije hrvatskog društva i gospodarstva u narednom desetljeću, stoji u priopćenju Ureda predsjednika RH, objavljenom na zvaničnoj stranici.

„Jedinstveno bogata vodama i šumama, Hrvatska pridaje veliku važnost zaštiti i očuvanju svojih prirodnih resursa i bioraznolikosti, promičući „rješenja utemeljena na prirodi” kao jedan od glavnih alata za prilagodbu klimatskim promjenama. Kao zemlja tisuću otoka, Hrvatska će pridonijeti globalnom cilju očuvanja oceana zakonskom zaštitom 30 posto posto Jadranskog mora pod svojom nacionalnom jurisdikcijom“, rekao je Milanović.

Ipak, istakao je da je potrebno uložiti dodatne napore kada je riječ o razvoju inovacija i održivih industrija, diversifikaciji gospodarstva i smanjenju nejednakosti s ciljem postizanja neprekidnog, održivog i ekološki prihvatljivog rasta.

Program Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine (Agenda 2030) predstavlja 17 ciljeva održivog razvoja detaljno razrađenih u 169 međusobno usko povezanih podciljeva.

UN je potvrdio predanost ovim ciljevima do 2030. godine, te je 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda usvojilo deklaraciju kojom potvrđuju predanost ciljevima održivog razvoja. Tekst je jednoglasno usvojen na skupu dan prije početka rasprave u Općoj skupštini UN-a, na kojoj će govoriti čelnici iz cijelog svijeta.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da bi deklaracija mogla biti “ključna za ubrzavanje napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja”.

„Svake godine ovo je jedinstven trenutak za čelnike iz svih krajeva svijeta ne samo da procijene stanje u svijetu nego i da djeluju za opće dobro. A djelovanje je ono što sada trebamo. Okupit ćemo se u vrijeme kada se čovječanstvo suočava s novim izazovima – od pogoršanja klimatskih uvjeta do eskalacije sukoba, globalne krize troškova života, sve većih nejednakosti i dramatičnih tehnoloških poremećaja. Ljudi od svojih lidera traže izlaz iz ovog kaosa“, rekao je glavni tajnik UN-a.

Podsjećamo, Deklaracija uključuje obvezu financiranja zemalja u razvoju i jasnu potporu paketu poticaja za realizaciju ciljeva od najmanje 500 milijardi dolara godišnje. Sedamnaest ciljeva održivog razvoja uglavnom je namijenjeno iskorjenjivanju gladi i ekstremnog siromaštva do 2030. Ciljevi su postavljeni 2015. Međutim, pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini i dužnička kriza u siromašnim zemljama unazadili su njihovo ostvarivanje.

Prema UN-u, ako se stvari ne promijene, 575 milijuna ljudi i dalje će živjeti u ekstremnom siromaštvu, a više od 600 milijuna će biti gladno 2030.