Kovačević: Hrvatska treba preispitati politiku potpora i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem

Hrvatska bi sadašnje okolnosti trebala iskoristiti za strateški zaokret u vođenju poljoprivredne politike i preispitati ključne alate, od politike potpora do raspolaganja poljoprivrednim zemljištem te snažnije izdvajati za investicije, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dragan Kovačević na konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane. Tamo je oko 400 sudionika raspravlja o novitetima u području sigurnosti i kvalitete hrane.

Kovačević je kazao da se danas ne može govoriti o sigurnosti i kvaliteti hrane izvan konteksta geopolitičkih sukoba i energetske krize. Naglasio je da bi Hrvatska te okolnosti trebala iskoristiti za strateški zaokret u vođenju poljoprivredne politike, prije svega preispitati ključne alate, od politike potpora do raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, ali i izdvajati snažnije nacionalna sredstva za investicije, posebice u nove tehnologije i inovacije, kako bi povećali produktivnost i konkurentnost.

“Očekujemo i snažnija ulaganja u preradu, u prehrambenu industriju, jer u strukturi našeg uvoza oko 80 posto čine visoko finalizirani proizvodi prehrambene industrije”, izjavio je Kovačević.

Istaknuo je da potpore moraju biti bolje fokusirane, posebno prema proizvođačima koji su tržišno orijentirani jer sada imamo više od 160.000 poljoprivrednih proizvođača, a tek oko 15 posto je tržišno orijentirano. Dodao je da su se od ulaska u Europsku uniju potpore povećale oko tri puta, a fizički obujam poljoprivredne proizvodnje rastao je za 0,65 posto.

“Naša prehrambena industrija je od ulaska u EU povećala fizički obujam proizvodnje za 22 posto, možemo reći da je to strateška industrija, no, još uvijek nam nedostaju velike količine proizvoda prehrambene industrije pa nam fokus, kada je riječ o investiranju, treba biti na preradi”, ocijenio je.

Rekao je da smo lani u Hrvatsku uvezli poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti oko sedam milijardi eura, ostvarili deficit od oko 2,78 milijarda eura te je pokrivenost uvoza izvozom 59 posto. Kaže da s tako niskom samodostatnošću i nedovoljnom proizvodnjom ne možemo amortizirati inflatorne udare, koji se kao uvezena inflacija prelijevaju u Hrvatsku, a inflacija i visoke cijene hrane najviše pogađaju najsiromašnije stanovništvo, kojemu kvalitetna hrana pomalo postaje luksuz.

Kovačević je naveo da treba jačati domaću proizvodnju, tako se može osigurati i bolji nadzor sigurnosti hrane te kraći lanci dobave, što smanjuje logističke i transportne troškove, a sve to moglo bi doprinijeti stabilizaciji rasta cijena hrane. Na novinarsko pitanje o peradarskoj proizvodnji i megaprojektima u tom sektoru, Kovačević je rekao da smo u Hrvatskoj po pitanju samodostatnosti u tom dijelu na oko 77 posto. Hrvatskoj nedostaju preradbeni kapaciteti, ali to ne znači da su nam nužni megaprojekti, za koje je upitno zadovoljavaju li okolišne uvjete i kako su se izdavale dozvole. Kazao je da takvi projekti, s obzirom na veličinu, ne smiju ostavljati ni trunku sumnje da je nešto proceduralno ili dokumentacijski krivo napravljeno.

Dodao je da hrvatski građani i potrošači trebaju imati puno povjerenje u sustav sigurnosti hrane u Hrvatskoj. “On je u mreži i u standardima sigurnosti hrane EU za koji držimo da je najbolji u svijetu, hrana je u Hrvatskoj zdravstveno ispravna, a povlačenje s polica znači da inspekcije i službe rade svoj posao”, rekao je.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Marinko Beljo, rekao je da se teži što većoj samodostatnosti, da se kod nas proizvodi zdrava hrana, a nastoji se ojačati domaća preradbena industrija i poljoprivreda, prenosi Hina. Odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao je da je osnovne proizvode Vlada zaštitila, kako bi svima bili dostupni, primjerice šećer, brašno, mlijeko i da osnovne životne namirnice nisu preskupe.

Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK, Vlado Čondić Galiničić, rekao je da se hrvatska primarna poljoprivredna susreće s konkurencijom, koja je puno duže u EU i duže razvija infrastrukturu. “Naš je problem i rascjepkanost površina, a imamo izazova i u vezi sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu”, rekao je.

Smatra da poticajima iz EU primarni proizvođači mogu biti zadovoljni, iako ima još prostora za pojedine sektore. Spomenuo je pritom voćarstvo i povrtlarstvo, u kojima se proizvodi u prosjeku manje od 50 posto naših potreba. Naglasio je da je važno raditi na produktivnosti i ulagati u infrastrukturu, da je Hrvatska po sustavu navodnjavanja na dnu EU, kao i da treba raditi na udruživanjima jer se pojedinačnog proizvođača s manjim količinama lako istisne s tržišta.