Premda je sasvim jasno da najveći broj noćenja i dolazaka turista u Hrvatskoj imaju obalne županije, zanimljivo je istodobno da u prvih sedam mjeseci ove godine najveći godišnji rast broja noćenja ima jedna kontinentalna županija, a to je Koprivničko-križevačka županija. Tako otkrivaju podaci analize koju je napravila stručnjakinja s Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) Ivana Rašić.
Jasno je da kontinentalne županije kreću s niže baze, pa je samim tim prostor za rast veći premda godišnja brojka za Koprivničko-križevačku županiju od 18,4 posto vjerojatno i nadilazi očekivanja.
Inače, od siječnja do kraja srpnja u sedam obalnih županija bilo je 48,3 milijuna noćenja i 10,2 milijuna dolazaka turista. To čini 94,2 posto ukupnog broja noćenja i 87 posto ukupnog broja dolazaka turista u Hrvatsku u tom razdoblju.
Podaci pokazuju da je najviše noćenja ostvareno u Istarskoj županiji s brojkom od 15,7 milijuna, a nakon nje slijede Splitsko- dalmatinska županija s 9,8 milijuna, Primorsko-goranska županija s 8,3 milijuna, Zadarska županija s 5,6 milijuna te Dubrovačko-neretvanska županija sa 4,5 milijuna noćenja.
“Osim obalnih županija, po turističkim rezultatima i dalje se izdvaja Grad Zagreb koji je tijekom prvih sedam mjeseci ove godine zabilježio 1,5 milijuna noćenja i 766,1 tisuća dolazaka. U većini županija je tijekom prvih sedam mjeseci 2026. godine zabilježen značajan rast u odnosu na isto razdoblje 2025. godine. Najbolje rezultate u odnosu na 2025. godinu ostvaruje Koprivničko-križevačka županija, u kojoj je u razdoblju od siječnja do srpnja 2026. godine ostvareno 18,3 posto više noćenja. Nakon nje slijede Krapinsko-zagorska s 9,1 posto, Brodsko-posavska s 8,4 posto i Požeško-slavonska županija s 7,4 posto više noćenja turista nego u prvih sedam mjeseci 2025. godine”, navodi Rašić.
Dakle, kontinentalne županije očito su načinile određeni turistički iskorak u odnosu na 2025. godinu.
Među obalnim županijama, najsnažniji rast broja noćenja u odnosu na prvih sedam mjeseci 2025. godine zabilježila je Šibensko-kninska županija stopom od 2,2 posto, a nakon nje slijede Splitsko-dalmatinska i Istarska županija s rastom od 1,2 te jedan posto.
No, nije svima brojka rasla.
Dubrovačko-neretvanska županija, jedna od perjanica domaćeg turizma, imala je godišnji pad noćenja turista od 0,5 posto.
Još četiri županije, sve kontinentalne, imale su manje brojke u odnosu na proteklu godinu. U Vukovarsko-srijemskoj to je bilo 0,5 posto, u Osječko-baranjskoj 1,2 posto, Bjelovarsko-bilogorskoj 9,4 posto te Sisačko-moslavačkoj 14,1 posto.
Dobro je pogledati i strukturu noćenja u smislu udjela stranih turista.
Na razini cijele države njihov je udio bio 89,6 posto, a najviše se to osjetilo u Istarskoj županiji gdje je bio 94,4 posto.
Druga je bila Dubrovačko-neretvanska županija s brojkom od 93 posto te treća Splitsko-dalmatinska s 92,2 posto.
“Visokim udjelom stranih turista, unatoč tome što nisu priobalne destinacije, izdvajaju se još i Karlovačka županija s 81,8 posto te Grad Zagreb sa 78,7 posto. Suprotno tome, u kontinentalnim županijama turizam se u najvećoj mjeri oslanja na domaće goste. Udio stranih turista najniži je bio u Požeško-slavonskoj s 28,4 posto, a zatim Virovitičko-podravskoj od 30 posto i Vukovarsko-srijemskoj županiji s 30,8 posto”, navodi se u analizi Ivane Rašić.
U županiji s najvećim međugodišnjim rastom, Koprivničko-križevačkoj, udio stranih gostiju je bio tik iznad polovice na 51 posto.
Samo u šest županija dominirali su domaći gosti.
Pročitajte još:
Najveći prosječni broj noćenja po dolasku turista imala je Istarska županija gdje je bio 5,3, jednako kao i lani, dok je u kontinentalnim županijama u tome najbolje prošla Bjelovarsko-bilogorska županija s brojkom od 2,6 noćenja, dakle dvotruko manje no na obali.
Pritom je ta brojka blago slabija u odnosu na prosjek od 2,7 noćenja iz 2025. godine.
